1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Haškom Tribunalu ponestaje novca za rad

UN-ovi tribunali za ratne zločine u Rwandi i bivšoj Jugoslaviji suočavaju se sa velikom finansijskom krizom. Indirektno se navodi kako vlade koje se kritikuju za nesaradnju s tribunalima, ona u Beogradu i entitetska vlada Republike Srpske otežu sa kooperacijom upravo u nadi da će tribunalima ponestati novca, te da će oni okončati svoj rad prije nego se najtraženiji optuženici za ratne zločine nadju u sudnici.

Generalni sekretar UN-a, Kofi Annan, upozorio je dužnike, posebno Japan, da odmah uplate obećani novac

Generalni sekretar UN-a, Kofi Annan, upozorio je dužnike, posebno Japan, da odmah uplate obećani novac

Haški Tribunal za bivšu Jugoslaviju, kao i onaj za Rwandu nalaze se u dasad najozbiljnijoj finansijskoj krizi od svog osnutka na ovamo. S takvim je uvjerenjem, koga je priložio u formi zvaničnog pisma Vijecu sigurnosti, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan inicirao otvorenu sjednicu Vijeća petnaestorice sa ciljem da se prevazidje ova situacija. Kofi Annan zabrinuto je konstatirao da su fakti koji govore u prilog finansijskoj krizi neumoljivi, te da se kriza čak produbila od prošlogodisnjeg apela upućenom zemljama dužnicima Tribunala - upravo preko najvažnijeg izvršnog organa UN-a -- Vijeća sigurnosti. Prema navodima Generalnog sekretara, prošle je godine na listi dužnika bilo 111 zemalja i one su obećale da će ispuniti svoje finansijske obaveze prema Haškom Tribunalu u iznosu od 88 miliona dolara. U isto vrijeme, zaključno sa 31. majem 2004. ukupne obaveze prema obadva Tribunala narasle su na 152 miliona dolara, dok se broj zemalja dužnika povecao na ukupno 146 država. Prema navodima sekretarrija UN-a u New Yorku, upravo zbog toga su medjunarodni sudovi u Hagu za procesuiranje ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji i Rwandi bili prinudjeni pozajmljivati novac iz zatvorenih Mirovnih misija UN-a. Takav način "poslovanja" doveo je u opasnost da se dnevne aktivnosti Haškog Tribunala u potpunosti ne realiziraju, pa je čak i tkzv. Izlazna strategija Tribunala dovedena u pitanje. Po toj završnoj strategiji završetak svih istraga na Haškom Tribunalu za bivšu Jugoslaviju treba biti okončan do kraja ove godine; svi sudski procesi do 2008-me, te svi apelacioni procesi završeni do 2010. godine. Prema pomenutim navodima Generalnog sekretara Annana, dovodjenje u pitanje rada Haškog Tribunala je toliko ozbiljno da, , "stavlja pod znak upitnika i sam kredibilitet Ujedinjenih Nacija." Kritikujuci finansijsku neodgovornost pojedinih zemlaja, koje su na listi dužnika, direktor Human Rights Watch-a (HRW), u New Yorku Richard Dicker je za RDW rekao da je sramotno da zemlje poput Japana u tome prednjače, te da su na listi još i velike latino američke zemlje Brazil, Argentina i druge. Dicker je izmedju ostalog rekao da bi Ujedinjeni narodi morali učiniti sve kako bi se svi sudski procesi na Haškom sudu dovršili, i da bi se optuzenici poput Radovana Karadzica i Ratka Mladića našli u Hagu. On je posebno kritikovao vladu Srbije jer dosad nikog nisu uhapsili na teritoriji Srbije i transferirali ga u Hag. Dicker je naglasio da vlasti u Beogradu i dalje uskraćuju važne dokumente i drže zaključana vrata vojnih arhiva u kojima se kriju značajni dokumenti koji bi mogli poslužiti kao dokazna gradja Haškom Tribunalu. Da bi se finansijska kriza Haškog suda prevazišla, direktor HRW je rekao kako je vrlo važno da Vijeće sigurnosti UN-a nedvojbeno "signalizira državama dužnicima koliko je važno da svoj novac dostave još danas, te da se nagovjesti da postoji izvijesna fleksibilnost kad je riječ o datumima okončanja rada Tribunala." To znači, dodao je on , da prolazak vremena ne znaci i prolazak odgovornosti. "Zemlje koje su obećale pare, trebaju ispisati ček još danas -- posebno Japan," naglasio je Richard Dicker, jer "sramotno je za Japance da na ovaj način potkopavaju rad sudova za Rwandu i bivšu Jugoslaviju."