1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Haški tribunal i veliki Srbin Šešelj

Presuda haškom optuženiku Vojislavu Šešelju i Hrvatski veto na pristupne pregovore Srbije EU su neke od tema kojim se bavi štampa na njemačkom jeziku.

„Proces protiv srpskog nacionaliste je za sud u Hagu prava noćna mora. U četvrtak će biti izrečena presuda jednom od najvećih pokretača rata na Balkanu 90-tih godina. 13 godina nakon što se dobrovoljno predao Haškom tribunalu“, piše list „Mittelbayerische“.

U tekstu pod naslovom „UN tribunal i Srbin Šešelj“ se navodi da će presuda biti izrečena bez prisustva optuženog, koji je iz zdravstvenih razloga pušten iz zatvora. „U tribunalu dobro znaju da je Šešelj 11 godina sudnicu koristio kao pozornicu za njegove tirade i huškanje, prije svega protiv Hrvata i muslimana u Bosni. Na takav način je Šešelj, kako se navodi u optužnici, početkom 90 godina pripremao put za užasne zločine. Na teret mu se pored ostalog stavlja ubistvo i protjerivanje više hiljada Hrvata i muslimana. On je formirao i privatne paravojne snage koje su, prema navodima iz optužnice, redovno vršile zločine, pljačkale, silovale, zlostavljale i ubijale“.

Šešelj se rado pojavljuje u javnosti i pali zastave EU i Hrvatske

Šešelj se rado pojavljuje u javnosti i pali zastave EU i Hrvatske

„Idejni tvorac Velike Srbije i na političkom planu bilježi uspjehe. Nakon što je njegova Radikalna stranka izgubila na značaju, sada bi prema posljednjim rezultatima istraživanja javnog mnijenja, na prijevremenim parlamentarnim izborima, mogla postati treća politička snaga u zemlji. Međutim, Šešelj kojem će u Hagu biti izrečena presuda, ne može zauzeti mjesto u parlamentu“, piše „Mittelbayerische“. „Šešelj je ostao simbol desničara. Oni i nakon mnogih poraza i dalje teže Velikoj Srbiji, izviždavaju EU i dodvoravaju se Putinovoj Rusiji. Sve u svemu, Šešeljeva osnovna teza i danas važi, a to je da se 'umanjuje značaj kršćanske Srbije kao bedema za odbranu od opasnosti koja prijeti Evropi od muslimana' i to zavjerom protiv Srbije od strane SAD, Njemačke, Austrije i Vatikana“.

Najveći zagovornik Velike Srbije

Austrijski list „Kleine Zeitung“ piše da se Šešelj, koji se u Hagu sam branio, smatra „glavnim propagandistom Velike Srbije. U tekstu se dalje navodi da se Šešelj, za razliku od drugih srpskih političara optuženih od strane Haškog tribunala, nije krio nego se dobrovoljno predao. Autor teksta podsjeća da je Šešelj rođen u Sarajevu gdje je studirao pravo i sociologiju, da je na univerzitetu u svom rodnom gradu predavao sociologiju, da je 1981. godine zbog srpsko-nacionalističkih stavova izbačen iz saveza komunista, da je sredinom 80-tih dvije godine proveo u zatvoru i da je 1990. godine osnovao vlastitu stranku.

„Šešelj je postao poznat kao vođa ultranacionalističke srpske paravojske, koja se od 1991. godine na strani srpskih pobunjenika borila protiv Hrvata i Bošnjaka. Kosovski konflikt je Šešelj želio riješiti za pet dana i to izgonom svih Albanaca `bez važećih papira`. Šešelj, kojem je sud 2014. dozvolio da se zbog zdravstvenih razloga vrati u Srbiju, trenutno kao nosilac liste svoje partije vodi predizbornu kampanju. Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji će biti održani 24. aprila“, podsjeća „Kleine Zeitung“.

Hrvatski veto na pristup Srbije EU

Srbija je raspisala potjernicu za penzionisanim generalom Armije BiH Jovanom Divjakom na osnovu koje je on 2011. godine uhapšen na aerodromu u Beču.

Srbija je raspisala potjernicu za penzionisanim generalom Armije BiH Jovanom Divjakom na osnovu koje je on 2011. godine uhapšen na aerodromu u Beču.

„Svaki put kada se radi o pristupnim pregovorima jedne zemlje sa EU, neko uloži veto. Austrija je Češkoj pravila velike probleme, navodno zbog nuklearke Temelin i Benešovih dekreta. Slovenija je blokirala pristup Hrvatske EU zbog graničnig spora. Kada je Srbija dobila status kandidata, Rumunija je odjednom otkrila Vlašku manjinu u Srbiji. Sada bi Srbija trebala otvoriti naredno poglavlje. Poglavlje 23 se bavi pravosuđem i temeljnim pravima. Sada Hrvatska zahtjeva ispunjavanje tri uslova“, piše austrijski list „Standard“.

„Susjedu se radi o hrvatskoj manjini u Vojvodini, koja još nije zastupljena u parlamentu, kao i o punoj saradnji sa Haškim tribunalom. U Zagrebu su ljute što se haški optuženik Vojislav Šešelj slobodno šeta po Beogradu. U trećem zahtjevu se radi o tome da Srbija zbog ratnih zločina pravno goni državljane drugih zemalja. Hrvatska bi bila zadovoljna sa obećanjem Srbije da će ispuniti ove zahtjeve. Hrvatskoj se ne radi samo o tome da zaštiti svoje građane od mogućeg izručenja u buduću članicu EU nego i očuvanju suvereniteta. Hrvatska ne želi da Srbija sa strane utiče na pravne stvari u Hrvatskoj, koje se tiču hrvatskih državljana. Diskusije, koje se vode, pokazuju da su i druge države bivše Jugoslavije duboko zabrinute zbog miješanja Srbije.

Preporuka redakcije