1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hašim Tači – nepoželjni srbijanski gost

Odluka Srbije da kosovskom ministru vanjskih poslova Hašimu Tačiju zabrani dolazak u Beograd i izbjeglička drama na Sredozemnom moru su teme kojim se bave komentatori štampe na njemačkom jeziku.

„Posjeta nema ništa s pomirenjem“, riječi su srbijanskog ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića koje prenosi austrijski list „Die Presse“ u kojem autor piše o odluci Srbije da zabrani dolazak kosovskom ministru vanjskih poslova Hašimu Tačiju u Beograd na konferenciju o mladima koju organizuje nevladin sektor.

„Bivši borac UČK je osuđen zbog navodnih ratnih zločina. Interpolov nalog za Tačijevim hapšenjem, izdat 2002. godine, zbog sumnje da je počinio ratni zločin, više nije važeći. Međutim, `on je u Srbiji i dalje važeći`, potvrdio je Tužilac za ratne zočine Srbije Vladimir Vukčević i dodao da će Tači, ukoliko dođe, biti uhapšen. Dugogodišnji kosovski premijer se izgleda ne plaši sumornih prijetnji nevoljnog domaćina. On u Beograd želi putovati upravo na svoj 47 rođendan. Zamjenik kosovskog ministra vanjskih poslova Petrim Selimi je izjavio da je Priština prilikom posjete predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i premijera Aleksandra Vučića garantovala njihovu sigurnost. Sada je zadatak srbijanske vlade da `Tačiju garantuje siguran boravak`. Bez obzira da li kao premijer ili ministar vanjskih poslova, nekadašnji komandant UČK od proglašenja nezavisnosti Kosova neprikosnoveno vuče glavne konce. Iako se u „dalekom“ Briselu na dijalozima, koje je forsirala EU, a nedavno i u Prištini, nebrojeno puta rukovao sa srbijanskim nosiocima nade, Tačiju se u Srbiji i dalje predbacuje da je odgovoran za zločine koje je UČK počinila nad civilnim stanovništvom za vrijeme rata na Kosovu 1999. godine“.

Jedan od nekoliko susreta Ivice Dačića i Hašima Tačija u Briselu

Jedan od nekoliko susreta Ivice Dačića i Hašima Tačija u Briselu

„Bez obzira na hladan odjek u Beogradu, kosovska „zmija“ (kako u Srbiji nazivaju Tačija), izgleda da svom silom želi doći u srbijansku lavlju jazbinu. Bez obzira da li će Tači zaista putovati u Beograd ili ne, sama njegova najava ga je na Kosovu u prvi plan ponovo stavila kao najmoćnijeg čovjeka, dok je nevoljnog domaćina istovremeno dovela u nepriliku. Brisel je normalizaciju odnosa s Kosovom stavio kao najvažniji uslov za početak pristupnih pregovora sa Srbijom. Ukoliko Beograd dozvoli njegovo hapšenje, Srbija će ponovo biti na meti kritika da sprečava proces normalizacije. Ako mu Srbija dozvoli da uđe u zemlju, oštri protesti su zagarantovani. `Tačijeva posjeta Beogradu zavisi od političke volje Srbije`, kaže Selimi“, prenosi „Die Presse“.

Provokacija?

List „Süddeutsche Zeitung“ također prenosi da je Srbija zabranila ulazak na svoju teritoriju kosovskog ministra vanjskih poslova Hašima Tačija i citira srbijanskog ministra vanjskih poslova Dačića koji je za list „Politika“ rekao da je Tačijevo planirano učešće na konferenciji u Beogradu provokacija. „Dačić i Tači su se u Briselu nekoliko puta sreli i potpisali različite sporazume. Sastanke je organizovala EU čiji je cilj da srpsku manjinu integriše u kosovsku državu naseljenu skoro samo Albancima“, navodi „Süddeutsche Zeitung“ i podsjeća da Srbija i dalje Kosovo posmatra kao svoj dio iako je Kosovo kao nezavisnu državu priznalo preko 100 država.

Andrej Ivanji u austrijskom listu „Der Standard“ piše da prvo što Srbima pada na pamet kada pomenete Hašima Tačija su pojmovi: ratni zločinac, ubica Srba i mafijaški bos“.

„U Srbiji je i dalje na snazi nalog o Tačijevom hapšenju zbog ubistava, etničkog čišćenja, terorizma i trgovine organima. Ukoliko Tači, kojeg je srbijansko pravosuđe, u odsustvu, osudilo na deset godina zatvora, bude dostupan srbijanskoj policiji, biće uhapšen. Nakon zračnih napada NATO-a na Srbiju i Crnu Goru 1999. godine, srbijansko pravosuđe je nalog za hapešnje izdalo protiv nekoliko zapadnih šefova vlada. Ti nalozi su kasnije povučeni. Među tim osobama je pored ostalih bio i britanski premijer Tony Blair, jedan od najodgvornijih za akciju NATO-a. Međutim, Blair danas, zajedno s svojom firmom Tony Blair Associates, koja se bavi savjetodavnim uslugama, savjetuje srbijansku vladu. Bez obzira na aktuelna dešavanja, ministri vanjskih poslova Srbije i Kosova, Dačić i Tači, sutra će u Briselu nastaviti dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine“.

Nesreća koja se ne smije ponoviti

Nesreća na Sredozemnom moru, u kojoj je po svemu sudeći smrtno stradalo preko 900 izbjeglica, tema je kojom se također bave komentatori njemačke dnevne štampe.

Preživjeli navode da je na brodu bilo oko 950 osoba.

Preživjeli navode da je na brodu bilo oko 950 osoba.

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše da je to masovno umiranje pred vratima Evrope. „EU bez sumnje snosi odgovornost za ono što se dešava na njenim rubnim područjima. EU ne doživljava samo neuspjeh kada je riječ o pravednoj raspodjeli izbjeglica koje su stigle na njenu teritoriju iako su države na to obavezne. Ona nije u stanju da spasi ljude pred svojom obalom. Od ukinute akcije „Mare Nostrum“ prijeti opasnost da postane operacija `masovna grobnica`. Ne radi se samo o tome da se na Evropu prebaci jedna vrsta krivice za masovno ubistvo. Gdje su afričke državne vođe i njihovi brzi programi za sprečavanje krvarenja njihovog kontinenta?“, pita se komentator lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Sächsische Zeitung“ tvrdi: „Ako ne spasimo ljude, onda snosimo odgovornost za nepružanje pomoći. „Naravno da se problemi moraju rješavati još u korjenu. Ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière kaže `nije samo potrebna zajednička evropska strategija nego i i bolje umrežavanje vanjske, unutrašnje i razvojne politike´. Međutim, otkopati to korijenje i uvezati strategije je proces koji traje godinama. Za to vrijeme će umrijeti više hiljada ljudi. Kratkoročno pomaže samo jedno: poslati brodove i spasiti ljude“, kategoričan je uvodničar lista Sächsische Zeitung.

„Stuttgarter Zeitung“ piše da su prilikom posljednje tragedije spasioci bili na licu mjesta samo ih je bio mali broj . Smrtonosna greška koju je napravila i njemačka vlada je to što je italijansku operaciju „Mare Nostrum“ zamijenila manjom operacijom EU, nesmije se ponoviti. Naravno da se treba pobijediti krijumčarenje ljudi, moraju pronaći razlozi zašto ljudi bježe kao i omogućiti da se zahtjevi za azil podnose na licu mjesta. Sve dok do toga ne dođe, ljudi se moraju spašavati i to neograničeno“, piše u listu „Stuttgarter Zeitung“.

Preporuka redakcije