Haški tribunal 2010: Na slobodi još dvojica optuženih
29. decembar 2010
Početak dokaznog postupka tužbe protiv Radovana Karadžića, izvođenje pred sudije posljednjeg optuženika za ratne zločine koji je u tribunalovom pritvoru u Sheveningenu i izricanje presuda sedmorici bivših oficira vojske i policije Republike Srpske za zločine u Srebrenici - događaji su koji obilježavaju 2010. u sedamnaestogodišnjoj istoriji Tribunala.
Suđenje Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti, počelo je krajem oktobra prošle, 2009. godine, uvodnom riječi tužilaca, ali u odsustvu optuženog, koji je bojkotom protestovao što mu sudije navodno nisu dale dovoljno vremena da se pripremi da zastupa sopstvenu odbranu. Pola godine je optuženi žalbama i proceduralnim podnescima odgađao početak izvođenja dokaza. Pošto je iscrpio sve mogucnosti ometanja postupka, Karadžić najzad 13. aprila nije imao više kud, pa su tužioci pozvali prve svjedoke i cijelu ovu godinu izvode dokaze o krivici optuženog za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine i teror nad civilima u opsadi Sarajeva od 1992. do 1995, te genocid u Srebrenici.
Počeo proces i Zdravku Tolimiru
U aprilu tužilaštvo je počelo dokazni postupak i protiv Zdravka Tolimira, bivšeg pomoćnika komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske za obavještajno-bezbjednosne poslove, dakle jednog od najbližih saradnika Ratka Mladića. General Tolimir je takođe optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene u Srebrenici u ljeto 1995. godine.
"General Tolimir je bio u poziciji da spasi hiljade ljudi. Mogli su biti spašeni životi, ali to nije plan koji je izabrao. General Tolimir je izabrao plan za etničko čišćenje, izabrao je genocid."
To je rekao tužilac Nelson Tejer (Thayer) u svojoj uvodnoj riječi. Izvođenje dokaza o učešću optuženog u srebreničkom masakru trajalo je cijele ove godine i biće nastavljeno i prvih mjeseci 2011.
Tolimir je optužen zajedno sa sedmoricom oficira vojske i policije Republike Srpske, kojima je suđeno za zločine počinjene u Srebrenici i Žepi u julu 1995. godine. Pošto je taj proces bio poodmakao kad je Tolimir uhapšen, njemu se sudi posebno.
Presude Popoviću i Beari
U junu ove godine izrečene su kazne doživotnog zatvora Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari za zločin genocida u Srebrenici u julu 1995. godine. Treći optuženi, Drago Nikolić, proglašen je krivim za pomaganje genocida, ali mu je izrečena manja kazna - 35 godina zatvora. Ostala četvorica osuđena su na kazne od pet do 19 godina zatvora.
Izricanjem tih presuda završeno je u prvostepenom postupku najveće suđenje u istoriji Haškog tribunala. Osuđeni visoki oficiri Vojske Republike Srpske imaju pravo na žalbe i još su u pritvoru u Sheveningenu. Tek poslije iziricanja pravosnažne presude biće prebačeni u neki od zatvora evropskih zemalja koje su sa Tribunalom sklopile ugovor o izdržavanju kazni haških osuđenika.
Tolimir je posljednji pritvorenik Sheveningena protiv kojeg je počeo dokazni postupak tužilaštva. Na slobodi su još samo dvojica optuženika: Ratko Mladić i Goran Hadžić.
Čelnici Herceg-Bosne čekaju presude
Ukazali smo samo na najznačajnije ovogodišnje događaje u sudnicama Haškog tribunala. U pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija, nekoliko kilometara udaljenoj od Tribunala, u ovom trenutku je 27 optuženika, čiji procesi su u raznim fazama prvostepenog i žalbenog postupka, koji treba da se okončaju u sljedeće dvije godine.
Šestorica bivših političkih i vojnih čelnika takozvane Herceg Bosne, čije je suđenje završeno u maju ove godine, čekaju izricanje presude.
Tužioci privode kraju dokazni postupak protiv optuženika Jovice Stanišića i Franka Simatovića, bivših šefova Državne bezbjednosti Srbije, kao i Miće Stanišića i Stojana Župljanina, nekadašnjih čelnika policije Vojske Republike Srpske.
Polovinom 2010. tužioci su okončali i dokazni postupak protiv Vojislava Šešelja, lidera srpskih radikala, optuženog za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini. Ovo suđenje je od tada, uslijed raznih proceduralnih komplikacija, "na čekanju", i nastaviće se sljedeće godine.
Autor : Dževad Sabljaković
Odg. urednici : A. Slanjankić i S. Savić