1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

H5N1-Ptičja gripa

Virus ptičje gripe zahvatio je nekoliko zemalja u svijetu. Među ovim zemljama je i BiH. Danas bi trebalo biti izvršeno neškodljivo uklanjanje oko 4.000 peradi sa zaraženog područja Jajca, gdje su pronađeni labudovi zaraženi virusom ptičje gripe.

Mikroskopski snimak virusa H5N1

Mikroskopski snimak virusa H5N1

Širenje virusa ptičje gripe, za posljedicu ima velike ekonomske gubitke. Povećana je bojazan od zaraze čovjeka virusom a samim tim je smanjena potražnja pilećeg mesa.Međutim, prema riječima stručnjaka iz BiH, bojazni nema, kao ni potrebe za panikom.

U BiH još nije utvrđeno prisustvo virusa H5N1. Za sada je otkriven samo virus H5, dakle postojanje soja H5 virusa avijalne influence. Međutim opasnost ni počemu nije veća u BiH od ostalih zemalja u kojima je zabilježen virus ptičije gripe, kaže prof.dr.Zlatko Puvačić, predsjednik federalne Komisije za kontrolu nad pojavom ptičije gripe.

«Rizici su isti i u Evropi i u BiH. Oni su minimalni. Može se reći da ne postoje rizici obolijevanja ljudi. Postoji još jedna karika koja je potrebna kako u BiH tako i Evropi, da bi do toga došlo. Prva karika je ta što su zaražene divlje ptice. Druga karika je-treba da se zarazi tzv.domaća perad.Veterninari po istoj metodologiji i u Evropi i u BiH provode mjeru nadzora da eliminiraju eventualnu sekundarnu infekciju domaće peradi. Treća karika je čovjek. U svakom slučaju razloga za paniku nema»

Reuf Sokolović je Predsjednik Udruženja peradara BiH i vlasnik preduzeća za proizvodnju pilećeg mesa «Koko-Džada» iz Gračanice, inače najvećeg proizvođaća pilećeg mesa u BiH. Prema riječima Sokolovića, u ovom preduzeću spremno dočekuju ne samo virus H5N1.

«Za nas ovo nije iznenađenje iz razloga što mi vršimo uzgoj u objektima koji su izgrađeni po najsavremenijoj evropskoj tehnologiji. Naši veterinari proizvodnju drže pod kontrolom. Mi smo spremni, ne samo kada se radi o virusu H5N1. Mi se hvatamo u koštac i sa drugim bolestima koje se javljaju kod peradi. Do sada nismo imali nikakvih propusta».

Sokolović još ističe da državni organi u BiH dobrim dijelom snose odgovornost za bolesti koje se pojavljuju kod peradi u BiH, jer se radi mahom o robi iz uvoza, robi koja na ilegalan način ulazi u BiH i ne dovoljnoj zaštiti domaće prizvodnje. Prema Sokoloviću veliku ulogu u novonastaloj situaciji, kada je riječ o virusu potičije gripe, imaju i mediji.

Smijemo li jesti piletinu?

Pouzdano se zna da se virus ubija na temperaturi od 70 i više stepeni. Kuhanje i pečenje ubija virus jer je termo labilan. Prema riječima stručnjaka, piletina se smije jesti.Prof.dr.Zlatko Puvačić, predsjednik federalne Komisije za kontrolu nad pojavom ptičje gripe.

«Ja to propagiram već dva mjeseca. Pileće meso ne samo zbog ptičje gripe nego i ostalih uzročnika infekcija, treba da se kulinarski pripremi najmanje na 70 stepeni. Mislim da u ovom trenutnu ne treba da postoji briga. Ipak da dođe i do infekcije domaće peradi, način higijenskih uslova odgajanja domaće peradi se mnogo razlikuje od higijenskog standarda Azije. Prema tome, i ako dođe do toga, onda su u Evropi i BiH rizici mali. Mora biti veoma jaka kontaminacija sredine da bi eventualno došlo do zaražavanja. Danas niko u svijetu ne može da kaže koja je to doza infektivna koja može da izazove bolest. Do sada je na stotine hiljada ili milion ptica koje su zaražene u svijetu, a svega od nove godine pa do danas imamo 26 oboljelih ljudi i to isključivo u onim sredinama gdje se nehigijenski pristupa odgoju peradi».

Njemački ministar poljoprivrede protiv cijepljenja peradi

U borbi protiv ptičje gripe njemački ministar poljoprivrede Horst Seehofer protivi se cijepljenju peradi. Prema njegovom mišljenju cjepljenja bi imala za posljedicu da se virus nastaviti širiti. Pri tome bi cjepljene životinje mogle i dalje prenositi smrtonosni virus H5N1 a da kod životinja koje prenose virus ne dođe do oboljenja. Osim toga Seehofer smatra da je s postojećim cjepivima vrlo teško razlikovati cijepljene od zaraženih životinja. Stoga se ministar Seehofer zalaže za sastavljanje dugoročne strategije cijepljenja, no za to nedostaje serum. Prema izjavama naučnika za razvoj cjepiva potrebno je dvije do tri godine. Zbog toga će do daljnjega Evropa morati živiti s rizikom ptičje gripe.

Bundesver pomaže u spriječavanju širenja ptičje gripe

Njemačke oružane snage pripremaju se za veću akciju pomoći u sprječavanju širenja ptičje gripe koji se, kako je potvrđeno, sa ostrva Rigen u Baltičkom moru proširio i na kopneni dio sjevera Njemačke.60 stručnjaka Bundesvera za ABH-zaštitu već dva dana dezinfikuje

automobile koji napuštaju Rigen. 250 vojnika će biti upućeno na ovo ostrvo da bi pomagali u skupljanju uginulih ptica kod kojih je utvrđeno prisustvo opasnog virusa H5N1. Uginule, oboljele ptice pronađene i na kopnenom dijelu Savezne zemlje Meklenburg-Vornpomern. Stanje katastrofe proglašeno je tako, pored Rigena, u još dva okruga. Bez obzira što kod domaćih životinja nije zabilježen ni jedan slučaj ptičje gripe, vlasti su preporučile klanje peradi u regionima blizu mjesta u kojima su pronađene uginule ptice. Skoro sva mjesta u ovoj njemačkoj saveznoj zemlji, koja se nalaze uz obalu su pod prismotrom. Zbog ptičije gripe, cijela branša, već sada bilježi velike gubitke. U Italiji je konzumiranje piletine samnjeno za 70 %,a u Grčkoj za 50 %. Slično je i sa BiH. Sa minusom koji privredi donosi virus ptičije gripe, po svemu sudeći moraće da žive i proizvođači piletine.

Ptičja gripa nanosi štetu privredi

Njemački list «Zidojče cajtung“ pise o „pilecoj psihozi“ u Italiji. Osam od deset Italijana ne jede više piletinu iz straha od zaraze virusom H5N1. 30.00 radnih mjesta je tako posljednjih meseci zatvoreno. A steta iznosi 600 miliona eura. Bernd Adlef, predsjednik Bavarskog saveza prerađivača piletine to vidi drugačije:

„ U sve te gluposti vi ne mora da vjerujete. U ovom trenutku je posljedica nesigurnost kod potrosaca, koji se uzdrzavaju od kupovine”. Adlef ne vjeruje da ce to prouzrokovati dugorocnu stetu.

“To je sve rezultat trenda i mode. Potrošači to veoma brzo zaborave”.

Georg Alpers, Psiholog sa univerziteta u Vircburgu, upozorava da sada ne bi trebalo pretjerano podgrijavati atmosferu. On objasnjava kako se kod potrosaca formira strah.

“To su u velikoj mjeri nesigurnosti koje nastaju tako sto se u štampi mnogo piše o razlicitim opasnostima. U ovom trenutku ne znamo sta su konkretne opasnosti i kako bismo mogli da se zastitimo od konkretne opasnosti, jesmo li ugrozeni. Iz takve nesigurnosti moze naravno nastati strah”.

Zvanicnih brojki o ekonomskim posljedicama pticjeg gripa u Evropskoj uniji jos nema, kaze Mihael Man, portparol komesarke Evropske unije za poljoprivredu.

“Imamo brojke koje su prve indicije. Pojedine drzave-clanice su nas izvijestile o padu potrosnje piletine za oko 15 odsto”.

Obaveza zatvaranja peradi u štale bi mogla imati posljedice kod poljoprivrednika koji imaju imanja sa peradi koja se slobodno krecu. Evropska unija nema mnogo mogućnosti da pomogne industriji prerade piletine. Potrosacima se mora objasniti da ne mogu da se zaraze ptičijom gripom ako pojedu pile kupljeno u nekoj radnji. U Evropskoj uniji se prodaje samo sigurno meso. Standardi su tu veoma strogi, kaze Mihael Man. Ako bolest izbije i medju korisnom peradi, Evropska unija bi mogla da finansijski pomogne pogođenim privrednicima.

Ako neki poljoprivrednik mora da unisti perad i jaja na svojoj farmi, moglo bi da mu se pomogne sa 50 odsto njihove vrijednosti kako bi mogao kasnije da obnovi fond koji je imao. Pominje se i jos jedno sredstvo pomoci:

“Osim toga mogli bismo da povisimo i subvencije za izvoz, kako bismo pomogli bransi da izvozi meso. Sto se više mesa izveze, manje ostaje na domacem trzistu i to moze da pomogne cijenama”:

Bernd Adlef ne drzi mnogo do takvih zahvata.

“Privreda ce s tim sama da se izbori. Nije nam potrebno da uvijek zovemo u pomoc drzavu”.

Koja su najčešća pitanja građana oko ptičje gripe?

Stručnjaci Agencije za zdravstvo i sigurnost u prehrani objavili su odgovore na načešća pitanja evropskih građana oko ptičje gripe.

Na samom početku upitnika, Agencija naglašava kako oboljenje H5N1 kod ptica za sada ne predstavlja opasnost od zaraze za ljude.

Agencija predlaže građanima da u svakom nerazjašnjenom smrtnom slučaju životinja obavijeste nadležnu veterinarsku stanicu ili općinske vlasti uz tačan navod nalazišta te po mogućnosti o kojoj se vrsti ptice radi. Preporučuje se izbjegavanje direktnog kontakta s mrtvim pticama.

Ako mrtva ptica nije patka, labud, guska, čaplja ili kormoran, tada nalaz mrtve ptice ne mora se prijaviti. Možete samo ukloniti nalaz, ali pri tome izbjegavajte direktni kontakt s pticom. Koristite rukavice za jednokratnu upotrebu ili plastičnu vreću koju nakon toga dobro zavežite i bacite u kontejner za smeće. Ne zaboratite da nakon toga dobro operete ruke, po mugućnosti sa sredstvom za dezinfekciju.

Ptice se mogu i dalje hraniti, jer prema dosadašnjim saznanjima nije poznato da ptice pjevice i golubovi prenose virus ptičje gripe. Stoga Agencija ne preporučuje poduzimanje posebnih mjera opreza.

Što se tiče dodira sa svježom piletinom, tu naučnici kažu da se virus može zadržati i u mesu, ali zaraženo meso i piletina ne mogu završiti među namirnicama. Osim toga virus ptičje gripe vrlo je osjetljiv na vrućinu, pa u potpunosti nestaje prilikom kuhanja ili prženja. Ipak, iz higijenskih razloga potrebno je svaki puta nakon dodira sa sirovom piletinom dobro oprati ruke.

Građani često pitanju je li sigurno dirati sirova jaja. Naučnici kažu da virus u načelu može prodijeti i u jaje, ali jaja zaražene peradi ne završavaju u supermarketu. Kao i kod mesa, jaja koja su možda zaražena prokuhavanjem u potpunosti gube virus.

Nema razloga za zabrinutost građana u slučaju da kućni ljubimac, pas ili mačka, uhvate, donesu ili čak pojede neku od ptica. I tu se ponovno naglašava da ptice pjevice i golubovi nisu prenositelji virusa. Mačke se doduše s visokim količinama i pod laboratorijskim uvjetima mogu zaraziti, ali prenošenje na čovjeka ni u tom slučaju nije moguće.

I na kraju, Agencija preporučuje da se izmeti ptica na balkonima ili u vrtu uklone mokrom krpom ili vodom. Pri tome treba izbjegavati stvaranja prašine ili čišćenje aparatima na vodeni pritisak.

  • Datum 21.02.2006
  • Autor Mehmed Smajić/Christine Harjes/Alen Legović
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUxv
  • Datum 21.02.2006
  • Autor Mehmed Smajić/Christine Harjes/Alen Legović
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AUxv