1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

250511 Griechenland Stimmungsbild

30. maj 2011

Grčka je veoma zadužena zemlja. Država mora štediti. Grci su prije imali više para u novčaniku. Danas, kupuju sve manje što je razlog za zatvaranje mnogih prodavnica – čak i u centru Atine.

https://p.dw.com/p/11QXd
Mnogi se hvataju za glavu
Mnogi se hvataju za glavuFoto: fotolia/DW

Ulica Solonos u centru Atine. Do prije nekoliko mjeseci bila je to glavna adresa za kupovinu. Ipak, od starih radnji sa stalnim mušterijama, kao i brojnih butika i kafića, nije ostalo mnogo: U mnogim prodavnicama su okačene table sa tekstom: “Rasprodaja zbog zatvaranja. Više ne možemo da plaćamo kiriju”. Ljudi više ne kupuju, a kirije su preskupe”. Jedno od dva velika sindikalna udruženja u zemlji - GSEE- procjenjuje da svaki Grk danas u prosjeku ima 20 odsto manju platu nego prije početka dužničke krize. Ljudi više ne kupuju, a ako nešto ostane od plate, štede.

Sve češće na ulicama Atine
Sve češće na ulicama AtineFoto: picture alliance / dpa

U ulici Solonos zatvorena je svaka treća radnja. Zanimis Aris, vlasnik radnje za fotokopiranje, ima sreće, jer njegov posao nije pogođen krizom. “Fotokopije i olovke uvijek su traženi”, kaže Aris i dodaje da su i fiksni troškovi pod kontrolom. Ipak, i on je frustriran: “Cijeli problem je psihološki. Niko ne zna šta dalje”.

Ni potvrde o penziji ni para

Stalna nesigurnost je ta koja je prije svega dovela Grke do granica psihičke izdržljivosti proteklih mjeseci. Više od godinu dana, vlada uvodi nove pakete štednje i uporno naglašava da su napori teški, ali i neophodni za spasavanje zemlje. A, da li će i kada će Grčka zaista uspjeti da se izvuče, to ne može i neće niko da kaže. I to je ono što Grke frustrira.

Beate Libhaber je krajem 70-ih iz njemačke pokrajine Rajnland-Pfalc došla u Atinu. Već 20 godina ima grčko državljanstvo. Bivša službenica na atinskom Univerzitetu, imala je peh da ode u penziju baš na vrhuncu dužničke krize. I dok cijela Evropa raspravlja o velikim pitanjima , “Šta Grci još mogu da privatizuju”, “Šta bi donijelo reprogramiranje duga”?, Beate više zaokupljaju konkretna pitanja: “Mjesecima čekam na potvrdu o penziji. Krajem septembra podnijela sam zahtjev i od tada čekam na odgovor o visini penzije. Čovek danas više ne zna šta će smanjiti, šta neće, a do sada nisam dobila ni cent”. Beate trenutno živi od ušteđevine, ponekad joj familija iz Njemačke pošalje neki dinar.

“Socijalna država je nestala”

Kriza se osjeti i u turističkoj branši
Kriza se osjeti i u turističkoj branšiFoto: DW/Miriam Klaussner

Jedna od radnji koja je opstala u ulici Solonos jeste velika knjižara. Blizina univerziteta obezbjeđuje i određeni profit. Vlasnik knjižare pesimistično gleda na budućnost Grčke: “Socijalna država je nestala. To je vrlo opasno. Loše je i sa nezaposlenošću koja pogađa prije svega stotine hiljada mladih ljudi. Neko vrijeme dobijaju novac u slučaju nezaposlenosti, a poslije, nema ni toga! Šta onda?”

Njegov profit je prošle godine opao za trećinu. “Ono što ostane na kraju mjeseca jeste premalo za život, ali previše za smrt”, kaže 70-godišnji vlasnik knjižare koji zato i sam mora da radi na kasi: “Grčki narod više ne može da izdrži dodatne mjere. Taj pritisak međunarodnih kontrolora, stalno nove mjere štednje, smanjenje socijalnih usluga i sve teža recesija – to prevazilazi sve okvire naše izdržljivosti. Dotjerali smo cara do duvara!”

Autor: Steffen Wurzel/Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić