1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Gruzija može samo izgubiti

"S velikom silom u glavnoj ulozi nema govora o regionalnom konfliktu", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung komentirajući rat u Gruziji. Rat na Kavkazu je glavna tema u njemačkim listovima, ali se piše i o slučaju Mladić.

Ruski predsjednik Dmitri Medvedjev i premijer Vladimir Putin razgovaraju o ratu na Kavkazu

Ruski predsjednik Medvedjev i premijer Putin aktivirali moćnu rusku armiju

"Jedno je u ovom ratu jasno. Rukovodstvo Gruzije se potpuno preračunalo. Ako je predsjednik Sakašvili vjerovao da bi on u sjenci Olimpijskih igara iznenadnim napadom mogao riješiti problem Južne Osetije koja teži otcjepljenju, brzo mu je pokazano da je krivo mislio. Moskva je brutalno pokazala mišiće i poslala tenkove kako bi potrctala: "Protiv Rusije u nemirnom Kavkazu ne ide.", komentira Kölnische Rundschau.

Izgubljene šanse Gruzije

"Gruzija teži učlanjenju u NATO i EU. SAD podržavaju oboje. No, prije prijema u Sjevernoatlantsku Alijansu i EU svaka zemlja mora riješiti svoje granične probleme. Gruzijski predsjednik je očito vidio opasnost od gubitka sporne provincije Južna Osetija koja je orijentirana moćnom sjevernom susjedu Rusiji. Zamrznuti konflikt on je želio riješiti vrućim oružjem. Na to su Rusi reagirali vojno. Sakašvili se tako puno igrao i puno izgubio. Protiv Rusije on u svakom slučaju ima šanse na diplomatskom polju i sa beskonačnim strpljenjem, vojno gledano može samo izgubiti. Šanse njegove zemlje da jednog dana postane dio zapadnog sistema srušile su se kao kula od karata.", piše list Die Welt.

Mladić se konačno treba predati

Magazin Spiegel danas donosi intervju sa Rasimom Ljajićem, šefom Nacionalnog savjeta za suradnju sa Haškim tribunalom. Ljajić govori o prijetnjama koje on i predsjednik Boris Tadić dobijaju zbog hapšenja i izručenja Radovana Karadžića Haškom tribunalu. Rekao je da mu se prijetnje čine vrlo ozbiljnim, ali da bez obzira na njih srbijanske vlasti neće obustaviti potragu za Ratkom Mladićem. „U našem je interesu taj problem riješiti što je prije moguće. Karadžićevo hapšenje je dokaz da će svako skrivanje jednog dana biti okončano. Bilo bi bolje za našu zemlju, za Mladića i njegovu porodicu, kada bi se on konačno predao.", kaže Ljajić.

Strah od sukoba policije i vojske

Novinarka Spiegela pitala je Ljajića zašto Mladić u proteklih 12 godina nije uhapšen iako on nije mijenjao identitet i bio je viđen na brojnim javnim mjestima.

„Do 2000. godine niko ga nije ozbiljno tražio. Nakon izručenja Slobodana Miloševića u junu 2001. godine naša Vlada je smatrala da trebamo napraviti pauzu kako bi konsolidirala vlastite redove. Mladić se tada krio u različitim vojnim objektima, a mi smo strahovali da bi u slučaju njegovog hapšenja moglo doći do sukoba između policije i vojske. Od 01. juna 2002. do kraja 2005. godine on je našao skrovište u tri vojna objekta i brojnim stanovima u Beogradu. Nažalost, mi smo to saznali tek kasnije."

Sumnjiva Holbrukova pretjerana reakcija

O Karadžićevim tvrdnjama o dogovoru sa Ričardom Holbrukom da se povuče iz političkog života, a da zauzvrat neće biti uhapšen, Ljajić kaže: „Razgovarali smo sa brojnim svjedocima koji su potvrdili ovaj dogovor. Dokumente, koji bi to dokazali, mi do sada naravno nismo našli. Činjenica je da u Bosni Karadžića niko nije htio uhapsiti dok je on još bio dostupan. Također i Holbrukova sadašnja pretjerana reakcija, njegovo previše energično odbijanje teze o postojanju ovog dogovora ostavljaju mjesta sumnji.“, rekao je Rasim Ljajić u intervjuu njemačkom magazinu Spiegel.