Grosbongart: Olupina aviona će uskoro biti pronađena

DW: Kakvi su izgledi da je samo loše vrijeme dovelo do toga da je putnički avion jednostavno nestao sa radara?

Hajnrih Grosbongart: Vremenski uslovi mogu biti među brojnim faktorima. U većini avionskih nesreća čiji smo svjedoci u posljednjih nekoliko godina, loše vrijeme nikada nije bilo jedini razlog, uvijek je bilo više toga u igri.

Šta bi mogli biti drugi razlozi, koji su doveli do pada aviona kompanije ErEjža?

U ovom trenutku sve što bismo rekli je čisto nagađanje. Nije isključeno da je bilo tehničkih problema ili da su pilot i njegova posada donijeli pogrešne odluke. Sve je moguće. U narednim satima saznaćemo i detalje komunikacije između letačke posade i centrale za kontrolu leta, kao i radarske podatke zabilježene tokom leta. Onda ćemo vjerovatno imati drugačiji pristup analizi o tome šta se moglo dogoditi.

Ako se prisjetimo nesreće na letu MH370 i činjenice da je avion u martu ove godine jednostavno nestao, kako je letjeti azijskim vazdušnih prostorom? Da li u tom području postoje drugačija pravila?

U Aziji postoje daleko veće oblasti koje se teško mogu nadgledati. Razlog tome je jednostavan, jer ima dosta dugih letova, koji nadlijeću vodenu površinu. Ukoliko letjelica naglo promijeni ili izgubi odgovarajuću visinu, nestanak sa radara nije isključen, avion na određenim instrumentima može biti nevidljiv i za pilota. Taj fenomen je fizičke prirode, jer u takvim situacijama, avion takoreći nestaje iza horizonta.

U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama postoji gotovo stoprocentna pokrivenost vazdušnog prostora. Gotovo da nema mjesta gdje bi avion bio nevidljiv. U Aziji je prije svega zbog veličine prostora drugačije, čak i na kraćim letovima.

Postoji li nešto što se na slučaju MH370 moglo naučiti, s obzirom da je takođe riječ o letu u nepreglednom vazdušnom prostoru?

Posljedica nesreće na letu malazijske avio-kompanije je znatno veći pritisak sa kojim se suočavamo, kako bi se pronašlo rješenje za efikasnije satelitsko praćenje aviona. Ali imajući u vidu kako se na vrijeme u vazdušnom saobraćaju gleda, nesreća sa letom MH370 kao da je bila juče. Drugim riječima, da bi se osmislio novi efikasniji sistem nadgledanja, potrebno je da prođu najmanje dve do tri godine.

Let avio-kompanije ErEjža QZ8501 sa radara je nestao u subotu, 27. decembra. Kakvi su izgledi da ima preživjelih?

U avionskim nesrećama na linijama iznad vode, vjerovatnoća da se pronađu preživjeli putnici, izuzetno je mala.

Vjerujete li će mjesto nesreće biti lakše biti utvrđeno nego u slučaju malazijskog aviona?

Definitivno. Riječ je o potpuno drugačijem tipu leta. Destinacija je kraća, iako avion A330 može da pređe na hiljade kilometara. U rezervoaru ima manje goriva. U slučaju leta MH370 okolnosti su bile otežane jer su odgovarajući sistemi, koji bi omogućili praćenje bili isključeni. Trenutno nema naznaka da se isto dogodilo i na ovom letu. Vrijeme je zaista bilo loše i to je ono što u znamo u ovom trenutku, ali narednih dana znaćemo sigurno više. Siguran sam da će biti pronađeni i dijelovi aviona.

*Hajnrih Gorsbongart je stručnjak za vazdušni saobraćaj, saradnik hamburškog centra - Expairtise, koji okuplja veliki broj nezavisnih međunarodnih stručnjaka za avijaciju.