Greške tajnih službi

Na sjednici eksperata Fondacije Hanns Seidel (Hans Seidel, a na temu „Tajne službe i politički procesi odlučivanja“ je bivši šef Njemačke tajne službe (BND) i kasniji državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova August Hanning (August Haning) stao u zaštitu tajnih službi. On je istakao da se skoro ni u jednoj zemlji te službe ne promatraju tako kritično kao u Njemačkoj, najvjerovatnije zbog prošlosti ove zemlje.

Švajcarski ekspert za tajne službe i novinar lista „Neuer Zuercher Zeitung“, Eric Gujer (Erik Gujer), priznaje da kontrola tajnih službi, naprimjer od strane parlamenta, otežava njihov rad. Gujer međutim ne štedi riječi kritike: „Nije više tako kao u vrijeme hladnog rata kada su imale jasnog neprijatelja. Danas im se može desiti da budu suočene sa situacijom koja se vrlo brzo može promijeniti. U toj situaciji tajna služba ne može više tako brzo reagovati kao prije za vrijeme hladnog rata kada se polako mogla pripremiti na neprijatelja. To je prošlo.“

Novi izazovi

U idealnom slučaju tajne službe svoje observacije moraju izvoditi kontinuirano i na široj osnovi. Tek tako će biti sposobne da na vrijeme spoznaju nove tokove, da budu pažljive i da iz iznenadnih događaja izvuku prave zaključke.

Zbog osjeljivosti informacija nemoguće je uvijek pismeno informisati političare. Zato su neophodni redovni sastanci. Prema mišljenju Hansa Georga Wiecka (Hans Georg Vik), bivšeg šefa Njemačke tajne službe (BND), mora se poboljšati komunikacija i to na raznim nivoima. On navodi da je veoma bitno da šef tajne službe bude iskusan. Ipak, postoji opasnost da se njegova slika o svijetu ne uklapa u vizije političara: „Ta opasnost uvijek postoji. Ali, ako neko ima iskustva na međunarodnoj sceni, njegova se izjava ozbiljno shvata. Da li će ona biti uzeta u obzir, drugo je pitanje." I Hans - Georg Wieck priznaje da su se izazovi kojima su izložene tajne službe posljednjih godina veoma promijenili.

Autor: Peter Philipp/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose