1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Granica BiH s EU: Tako blizu, a tako daleko

U Gabela polju i Metkoviću državna granica otežala je život stanovništvu u pograničnom području, a jedini ugovor o granici, od svih država bivše Jugoslavije, uskoro će potpisati BiH i Crna Gora.

"Ovo je Gabela polje, a preko ograde je Metković. Moje dijete tamo ide u školu, tamo mi je i rodbina, sestra i zet i ako ih želim posjetiti, prijeći tih nekoliko stotina metara, nekada moram čekati na granici više od pola sata. Zamislite ako trebam granicu prijeći nekoliko puta...", kaže za DW Ante Karlović iz Gabela polja, ogorčen zbog takvog, kategoričan je on, ograničavanja slobode kretanja.

No, što je problem ako se mora čekati na granici u redu, zapitali bi se mnogi. A odgovor bi, kako sada stvari stoje, bio vrlo jednostavan: problema ne bi ni bilo da se životi ljudi s obje strane granice nisu toliko čvrsto isprepleli.

Od ovih veza već su se počele i ispredati anegdote među mještanima: da prijatelji jedni drugima ne mogu na kavu bez osobnih isprava ili da ovi iz Hrvatske na svojoj njivi u BiH ne mogu uzgajati krumpir jer ga zakonski ne smiju 'uvesti' u smočnice domova u Metkoviću, da granicu lakše prijeđu preminuli iz Metkovića do posljednjeg počivališta u Čapljini, nego živi...

"Problem je u rigoroznim uvjetima. Jedan od njih je da osoba radi ili se školuje u Metkoviću. Ako nemaš propusnicu, ideš preko Doljana. Ako se ovi uvjeti ne promijene bit će vrlo teško živjeti u pograničnom dijelu", kaže Karlović, koji je ujedno i predsjednik Koordinacija mjesnih zajednica općine Čapljina, osnovane upravo zbog traženja rješenja za lakši život u pograničnom području.

Brige počele nakon ulaska Hrvatske u EU

Gabela polje

Gabela polje

Naime, nakon što je Republika Hrvatska postala članicom EU-a, granični prijelaz Gabela polje prekategoriziran je iz međunarodnog u pogranični, a žitelji iz pograničnih mjesta bili su prisiljeni za prijelaz granice "kružiti" više od 20 kilometara do Doljana, međunarodnog i najfrekventnijeg prijelaza na jugu BiH, kako bi stigli u Metkoviće ili Čapljinu.

Nezadovoljstvo je eskaliralo prosvjedima i blokadom prometa, da bi vlasti popustile i prijelaz ponovno preimenovali u međunarodni. Službeno, tek kratkoročno i do 1. listopada.

I s druge, hrvatske, strane stiže "pritisak na granicu" iz Metkovića, konkretnije iz udruge 'Susjed' iz koje se također zalažu za liberalniji prijelaz granice.

Andrija Barišić, predsjednik Mjesne zajednice Gabela polje ipak ima dozu optimizma, naglašavajući kako će se u suradnji s Udrugom 'Susjed' ići s molbom odgovornim institucijama za stalno rješenje, ali i blaže uvjete za izdavanje pograničnih propusnica. "Hrvatski premijer Zoran Milanović nedavno je posjetio Metković i obećao da će i nakon 1. listopada granični prijelaz Gabela Polje zadržati status međunarodnog ", komentira on za DW. Čapljina i Metković su, čini se, dokaz kako je čvrsta državna granica otežala život ljudi, stoljećima i vezanih jednih s drugima.

Još nema dogovora BiH i Hrvatske

Trasa državne granice mogla bi zakomplicirati odnos dvije prijateljske države, BiH i Hrvatske. Željko Obradović, zamjenik predsjedavajućeg Povjerenstva za granice BiH kaže da je, sukladno potpisanom ugovoru o duljini granice između ove dvije države, manje od 1% granice neusuglašeno.

"Otvoreno je pitanje razgraničenje u Neumu, između Velikog i Malog škoja i vrha poluotoka Klek za koje je hrvatska vlada tražila reviziju kao i pitanje razgraničenja u Kostajnici u Republici Srpskoj, gdje se granica na tom dijelu proteže rijekom Unčicom, dok predstavnici srpskog naroda traže korekciju da granica bude rijekom Unom", kaže Obradović za DW.

Na pitanje hoće li neriješena pitanja granice ugroziti i odnose dvije države, Obradović odgovara: "U čitavoj regiji situacija se ponaša sukladno spojenim posudama jer, kako vidimo, pitanja koja su neriješena sa Slovenijom, za očekivati je da se postave i u BiH".

Ante Karlović

Ante Karlović

Ipak, profesor Vladimir-Đuro Deagan, stručnjak za međunarodno pravo i profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci smatra da će Republika Hrvatska i dalje držati na 'status quo', barem što se tiče pitanja granice sa BiH.

"Ako je Hrvatska angažirana u sporu oko Piranskog zaljeva vjerojatno joj ne treba još više otvaranja pitanja. Držim da bi parlamenti trebali ratificirati sporazum Tuđman-Izetbegović, jer to je najbolje rješenje za obje strane", ocjenjuje profesor Degan za DW.

Po njemu, veliki je propust što nije potpisan ugovor o demarkaciji, ponajviše što su se i BiH i Hrvatska zadovoljile nalazom Badinterove komisije prema kojem bivše republičke granice postaju državne granice.

"Kada bi se složili da se to pitanje, riješeno privremenim ugovorom koji se primjenjuje više od 10 godina, da se ide na Međunarodni sud u Haagu, sud bi vjerojatno donio istu odluku kakva je u sporazumu Tuđman-Izetbegović", zaključuje ovaj stručnjak za međunarodno pravo.

I dok granice želi pomjeriti ova ili ona strana pod opasnošću zaoštravanja odnosa dvije države, u Gabela polju i Metkoviću najradije bi ju slobodno i bez rigoroznih ograničenja prelazili ili...

"Ili kupiti stan u Metkoviću i iseliti iz BiH jer živite od granice 30-ak metara u Gabela polju", zaključio je Gabeljanin Ante Karlović.

Preporuka redakcije