1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Granične kontrole – kraj dosadašnje politike

Odlukom da uvede kontrole na granici Njemačka je opozvala politiku azila iz prethodnih nekoliko sedmica. To je zemlju stavilo pred bolnu i etički komplikovanu odluku, piše u svom komentaru novinar DW Kersten Knip.

Odluka je došla iznenada. Njemačka „privremeno“ uvodi granične kontrole na granici prema Austriji, najavio je ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer na, na prečac sazvanoj, konferenciji za novinare u nedjelju popodne. Njemačka pomaže, kaže, ali i spremnost da se pomogne ima svoje granice.

U prevodu, to je zapravo priznanje propasti taktike iz posljednjih sedmica – da se sirijskim izbjeglicama u neograničenom broju odobrava azil i da se jednostavno dopušta da bez kontrole ulaze u zemlju. Od kraja avgusta samo u Minhen stiglo je 60.000 ljudi – previše za grad, previše i za državu koja više nije gospodarila situacijom. Širom zemlje nedostaje domova za smještaj. U Minhenu su izbjeglice u subotu prvi put prenoćile na željezničkoj stanici.

Odluka da se ponovo uvedu granične kontrole je de fakto priznanje da pravo na azil ne poznaje granice koliko ljudi može biti primljeno – u teoriji. U praksi je ta granica već dostignuta u samo nekoliko dana.

Dramatične posljedice

Kratkoročne posljedice tog priznanja su dramatične. Zaustavljen je željeznički saobraćaj između Austrije i Mađarske. Više od 2.000 njemačkih policajaca raspoređeno je na austrijskoj granici. U blizini granica sa Češkom i Poljskom, pojačavaju se neselektivne kontrole putnika. Drugim riječima, izbjeglice neće tako lako moći u Njemačku ni zaobilaznim putem.

Knipp Kersten

Kersten Knipp

Ogromna policijska sila sada će dakle prepriječiti put ljudima koji su se uzdali u teoriju i vjerovali da pravo na azil ne može imati granice. Oni će se osjećati izdano i veliki broj će ipak pokušati da uđe. Sada, kada to više nije moguće legalno, oni će to činiti ilegalno, tajnim prelazima granice. Policija ima zadatak da to spriječi.

Reakcije u arapskom svijetu

Nakon slika koje svjedoče o „kulturi dobrodošlice“, sada će u svijet biti poslate slike strogih kontrola. Gledaće se i u arapskom svijetu. Ostaje samo nada da će tamo biti razumijevanja za činjenicu da je Njemačka došla do granica svojih kapaciteta. U suprotnom Njemačka bi u očima mnogih Arapa iz za obećane mogla da se pretvori u omraženu zemlju.

To ne bi bilo čudno jer je debata u Njemačkoj poznata tek malom broju ljudi u arapskom svijetu. Posljednjih dana se u Njemačkoj razvila intenzivna diskusija o neograničenom pravu na azil. Manje se o tome pisalo i govorilo u etabliranim medijima, ali zato mnogo više na forumima čitalaca. Mnogi su zabrinuti: da li ćemo uspjeti da zbrinemo tolike ljude? Kakvi će biti kapaciteti socijalne države koja mora da se stara o potražiocima azila? Kako stojimo sa mogućnostima kulturne integracije? Mnogi čitaoci imaju osećaj da su zaobiđeni prilikom donošenja odluke.

Problemi sa komšijama

Odluka da se Sirijcima dozvoli neometani ulazak u Nemačku izazvala je burne reakcije u komšijskim državama i, posebno, u istočnoj Evropi. Tamošnji politički prvaci ukazuju da nemačko obećanje ima efekat grudve koji se teško može tačno predvideti. Sve dok spoljne granice Evropske unije nisu obezbeđene, ne sme biti ni nekontrolisanog ulaska u Nemačku, kažu ti političari, pozivajući se na Šengenski sporazum.

Ponovno uvođenje kontrola drastično će smanjiti podsticaj da se što brže krene ka Nemačkoj. To stvara prostor za hitno neophodnu harmonizaciju politike azila u okviru EU. Kada su izbegličke rute stopirane, onda ponovo može da se priča i o kvotama za raspodelu izbeglica.

Teške odluke

Odluka državne i pokrajinskih vlasti da uvedu kontrole granica je de facto politiku azila iz prethodnih sedmica preokrenula u njenu suprotnost. Uspostavljene su granice. Gde će one tačno biti, koliki je broj onih srećnika koje će zemlja primiti, a koliki onih nesrećnika koje neće – o tome će se još žustro diskutovati. To je jedno od najbolnijih i etički najkomplikovanijih pitanja uopšte. Od juče je jasno: Nemačka sebi mora da postavi to pitanje.

Preporuka redakcije