1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Građansko NE sporazumu ACTA

Međunarodni trgovinski sporazum ACTA bi navodno trebao poboljšati zaštitu autorskih prava u internetu. Ali kritičari smatraju da se njime zapravo ugrožava sloboda, otvorenost i neutralnost interneta.

O tome da se autorska prava trebaju štititi svi se slažu - kako protivnici tako i pristalice međunarodnog trgovinsko sporazuma ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Ono oko čega se spore je pitanje kako to učiniti. A taj spor se u međuvremenu ne odvija samo na razini nekih specijalističkih internetskih blogova ili chatova, već je postao prvorazredno političko pitanje širom Europe. Oko njega se lome koplja i dolazi do podjele u društvu.

Acta-Demonstration in München

Mihen

Ovih dana su tisuće ljudi izašli na ulice u znak prosvijeda protiv ACTa-e, između ostalih i u Hrvatskoj. Tu je građanska inicijativa "STOP ACTA!" organizirala javne prosvjete u Osijeku, Puli, Splitu, Rijeci i Zagrebu. Obrazloženje: "protivljenje procesu kojim vlasti nekolicine zemalja potpisnica ugrožavaju otvoreni i neutralni Internet – onakav Internet kakav je doveo do globalne demokratizacije javnog govora, okupljanja i djelovanja."

Kako reformirati zaštitu autorskih prava

Službeni cilj Sporazuma je naravo sasvim drugi: bolja međunarodna zaštita autorskih prava i intelektualnog vlasništva. Zbog toga se predviđa znatno otežavanja neovlaštenog kopiranja proizvoda, kako materijalnih tako i intelektualnih. Načelno to zvuči dobro, ali odredbama ACTA-e - tako se barem boje protivnici prije svega u redovima internetskih aktivista - bi ponuđači internetskih usluga mogli biti prisiljeni u velikom stilu nadgledati sadržaje koji se razmjenjuju putem mreže. A budući da se svaki korisnik interneta putem IP adrese njegovog kompjutera može lako i nedvosmisleno identificirati, to otvara vrata uspostavi sveobuhvatnog sustava nadgledanja s još nesagledivim posljedicama.

Zbog toga su širom Europe osnovane više ili manje čvrsto organizirane grupe protivnika ACTA-e. U Hrvatskoj je to grupa "STOP ACTA!" koja u svom proglasu naglašava da je "ACTA odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja", te da se tim sporazumom "ugrožavaju ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana."

Acta-Demonstration in Bonn

Bonn

Sličan je stav i njemačkih aktivista. "Mi ne želimo ACTA-u", naglašava Markus Beckedahl jedan od koordinatora protesta širom Njemačke. "ACTA bi zacementirala postojeći sustav autorskih prava - mi međutim želimo da se taj sustav reformira i prilagodi digitalnom vremenu i suvremenom načinu korištenja medija." Ukoliko ACTA bude prihvaćena, video portali poput YouTubea više neće biti mogući, upozorava Beckedahl.

Nepregledan način donošenja odluka

U Njemačkoj postoje međutim i uvjereni zagovornici trgovinskog sporazuma. Jedan od njih je Michael Kretschmer, predsjednik radne grupe za internet Demokršćanske stranke (CDU). "Taj sporazum samo prenosi našu zamisao o zaštiti vlasništva širom svijeta." Kretschmer, ujedno i zastupnik svoje stranke u njemačkom parlamentu, naglašava da je "Njemačka posebno zainteresirana za efikasnu zaštitu svih oblika vlasništva i autorskih prava" širom svijeta, jer se njemačke marke, patenti, proizvodi i brandovi vrlo čestao kopiraju i kradu. Sličnog je mišljenja i hrvatski predsjednik Josipović koji u raspravi o ACTA-i prije svega naglašava potrebu zaštite autorskih prava i nužnost borbe protiv internetskog piratstva.

Za kritičare je posebno problematična činjenica da je trgovinski sporazum ACTA najvećim dijelom dogovoren u direktnim pregovorima predstavnika različitih država iza zatvorenih vrata - bez prisustva javnosti. Inicijativu su izvorno pokrenule Sjedinjene Države i Japan još 2006. godine.

Acta-Demonstration in Duesseldorf

Düsseldorf

Odgađanje odluke

U siječnju ove godine su zemlje članice Europske unije i još deset drugih zemalja potpisale sporazum, ali da bi on stupio na snagu moraju ga još ratificirati Europski parlament i parlamenti zemalja članica. Zasada ga je međutim ratificiralo manje od pola zemalja, a u nekima je otpor protiv potpisivanja sve veći.

Pod dojmom velikih protesta su Poljska, Češka, Slovačka i Letonija do daljnjeg odgodile ratifikaciju, a i Njemačka je odgodila ratifikaciju s obrazloženjem da "još trebaju biti razjašnjeni neki detalji". Njemačko ministarstvo vanjskih poslova, koje je zapravo nadležno za zaključivanje međunarodnih spoprazuma, je tako u petak (10.2.) povuklo svoju preporuku za ratifikaciju sporazuma, a ministarstvo prevosuđa je poslalo molbu Europskoj komisiji za neka "dodatna objašnjenja".

Autori: Anne Allmeling /Zoran Arbutina

Odgovorni urednik: Svetozar Savić