1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Građani i politika protiv rasizma

Neprijateljstvo prema strancima i rasizam nisu svakodnevica u Njemačkoj. Ipak, takvih događaja ima u tolikoj mjeri da bi se građani i političari trebali više angažovati i boriti protiv rasizma.

Italija neće učestvovati na konferenciji Durban II Ujedinjenih naroda o rasizmu.

Italija neće učestvovati na konferenciji "Durban II" Ujedinjenih naroda o rasizmu.

1966. godine Ujedinjene Nacije proglasile su 21.mart Međunarodnim danom borbe protiv rasizma. Tim povodom se širom Njemačke održavaju predavanja, diskusije i teatarske predstave. Rasizam je jedan od problema koji sve više dobija na značaju, a država kao i civilno društvo to ne primjećuju. Bilans lošeg stanja svako može pročitati u izvještaju za zaštitu Ustava. U 2007. godini je registrovano 17.176 krivičnih djela počinjenih od ekstremista. Dvije trećine od toga su takozvani „propagandni delikti“. Najučestaliji su nošenje protivustavnih simbola od kojih je najpoznatiji kukasti krst. U dijelu izvještaja pod nazivom „nasilje“ ukupan broj tjelesnih povreda iznosi 845.

Država se polako navikava na rasističke napade

Italienische Fans für Rassismus

„14.01.2009. godine: " U Njemačkom gradiću Pirna, koji se nalazi u saveznoj zemlji Sachsen, pretučena je tamnoputa djevojka. Prema izvještaju policije počinilac je 19. godišnju djevojku prije toga rasistički vrijeđao. Potom ju je pesnicom udario u lice."

12.02.2009. godine, Berlin: "Na željezničkoj stanici „Zološki vrt“ je tamnoputi mladić porijeklom iz Angole od strane dvije osobe starosti 22. i 43. napadnut i pretučen“.

"Pokaži lice" je udruženje čiji je predsjednik Uwe-Karsten Heye: „Što se više angažuju civilno društvo i pojedinci u školi, udruženju ili na bilo kojem drugom mjestu i pruže otpor svakoj vrsti diskriminacije i rasizma utome je veća šansa da se oni savladaju.“ Heye kaže da „nikakav neonacista ne pada s neba“. Društvo ga takvog pravi. Nekoliko stotina mladih nema završenu školu i nikakvu perspektivu. Na državnom nivou je prošle godine usvojen nacionalni Akcioni plan protiv rasizma, koji bi trebao donijeti pozitivne promjene. Time je Njemačka ispunila zahtjev sa Svjetske konferencije protiv rasizma, koja je održana 2001. godine u Durbanu. U njemačkom Aktionom planu se nalaze ukupni programi i zakoni koji trebaju služiti višim ciljevima: demokratiji, toleranciji i integraciji.

Da li je rasizam sporedni problem?

Tolerancija od malih nogu

Tolerancija od malih nogu

Uprkos ovim naporima, akcioni plan protiv rasizma je naišao na kritike posebno od njemačkog Instituta za ljudska prava koji smatra da je mnogo toga uopšteno i nepovezano. Također i podpredsjednica njemačkog parlamenta Petra Pau kaže: „ Rasizam se u Njemačkoj, nažalost, veoma često i u politici posmatra kao sporedni problem.Ne postoje nikakve mjere protiv svakodnevnog rasizma koji ne dolazi samo od ekstremista, već i kroz ograničavanje u zakonima. Ovom svakodnevnom rasizmu se ne posvećuje dovoljno pažnje“.

Njemački Ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Schäuble vjeruje da je Akcioni plan dobra osnova u borbi protiv rasizma. Nasilje i diskriminacija se moraju pobjediti kroz „učinkovitu prevenciju, prijevremeno djelovanje i jačanje društvenog zajedništva. Spremnost svih na svim državnim nivoima kao i u društvu je tu. Zbog toga sam uvjeren da ćemo postići i napredak", izjavio je njemački ministar unutrašnjih poslova prilikom predstavljanja studije o nasilju mladih. Ministar Schäuble bio je također zabrinut zbog nalaza o ekstremizmu. Prema toj studiji u kojoj su anketirani srednjoškolci, svaki sedmi je odgovorio da u njemačkoj ima previše stranaca.

Preporuka redakcije