1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Gračanički kornišoni na njemačkom tržištu

Suše i teška poslovna klima u BiH nisu spriječili gračaničke poljoprivrednike da počnu sa izvozom svojih proizvoda. Okupljeni oko Zemljoradničke zadruge “Gračanka”, poljoprivrednici kreću u “osvajanje” evropskog tržišta.

„Zemljoradnička zadruga još uvijek neke podsjeća na socijalistička vremena”, govori Sabahudin Avdić tehnolog biljne proizvodnje u Zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” iz Gračanice dok se prašnjavim makadamom vozimo prema Prijekom Brdu, jednoj od gračaničkih mjesnih zajednica. Avdić dobro poznaje ovaj region jer u njemu dugi niz godina sarađuje sa poljoprivrednicima koji se ne uzdaju u donacije. Među tim poljoprivrednicima je i porodica Huskić. “Ništa samo ne pada s neba”, kaže 40-to godišnja Samira Huskić koja se više od 15 godina bavi proizvodnjom krastavca kornišona. “Muž i sin su sezonski radnici. Svekar, svekrva i kćerka mi pomažu oko kornišona. Doduše ima još jedna žena koja mi priskoči u pomoć”, kaže Samira koja je ove godine na površini od jednog dunuma zasijala kornišone.

Landwirtschaft in Bosnien und Herzegowina

Samira Avdić podršku dobija od svojih članova porodice

Ona je zadovoljna. Uz osmjeh kaže da je najveći problem što sve traje samo dva mjeseca. Međutim, i za to vrijeme, Samira sa porodicom, onako, “usput”, kako kaže, zaradi nešto novca. “Ove godine sa dunuma očekujemo prihod u iznosu od oko sedam tona krastavca. Kada zadruzi vratimo uložena sredstva, ostaće nam oko 4.000 maraka. Znači da smo mjesečno zarađivali po dvije hiljade maraka. Dobra plata u Bosni”, kaže Samira koja je također izračunala da joj je satnica skoro veća nego u muža koji trenutno radi u Crnoj Gori. “Dnevne obaveze oko krastavaca traju tri do četiri sata”, objašnjava Samira. Čula je da se kornišoni izvoze i u Njemačku. Nada se da možda baš kornišoni iz njene bašte ovih dana dolaze na njemačke trpeze.

Poticaj i vlastiti trud

“Ove godine planiramo izvesti oko 100 tona krastavca kornišona”, kaže direktor ZZ “Gračanka”, Rasim Huskić. On ističe da zadruga na čijem je čelu već duži vremenski period posjeduje međunarodnu licencu GlobalGAP što je standardni uslov za izvoz. “Ove godine većinu naših proizvoda, prije svega krastavca kornišona, plasiramo na domaće tržište. Ovogodišnji plan od 100 tona krastavca kornišona ćemo ispuniti i naredne godine planiramo znatno povećati izvoz jer ispunjavamo sve potrebne standarde”, kaže Huskić. Izvoz se trenutno vrši preko firme “Apimex” iz Minhena.

On kaže da “Gračanka” ima 1.005 registrovanih članova koji su ujedno i kooperanti. Ovom broju se dodaje još 200 do 300 kooperanata koji nisu registrovani članovi što znači da preko ove zadruge sredstva za život zarađuje više od 2.000 ljudi. “U lokalnu vlast se ne uzdamo mnogo. Naš cilj je da osiguramo plasman proizvoda i naplatu. Mi se uzdamo u svoj rad i rad naših kooperanata. Međutim, lijepo je kada predstavnici lokalne vlasti odu u Sarajevo i tamo čuju pozitivne informacije o našem radu”, kaže Huskić.

Landwirtschaft in Bosnien und Herzegowina

Rasim Huskić: "Poljoprivreda je također važan faktor socijalne sigurnosti."

“Uloga Općine po zakonu o lokalnoj samoupravi je stvaranje što boljeg ambijenta za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom”, kaže Nermina Trutović, viši stručni suradnik za poljoprivredu u Općini Gračanica koja je na području Tuzlanskog kantona na drugom mjestu po iznosu sredstava koja dobije za poticaje. Na prvom mjestu je Gradačac. Nermina Trutović navodi i da Općina uglavnom potiče proizvođače čiji obim proizvodnje nije dostigao minimum koji potiče Kanton ili Federacija. “U budžetu Općine Gračanica za ovu godinu je predviđeno 35.000 KM za poticaj proizvodnje sadnica autohtonog voća i za sufinansiranje projekta nabavke plastenika sa Muslim Aid-om. Što se tiče Kantona i Federacije za ovu godinu su planirana nešto manja sredstva u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Nermina Trutović navodeći da poljoprivrednici svake godine iz kantonalnog i federalnog budžeta dobiju između dva i pol i tri miliona maraka poticaja.

Zemljoradnička zadruga “Gračanka” je tri godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma počela rušiti međuentitetske granice. Danas ova zadruga ima kooperante u nekoliko opština, kako na području Federacije BiH tako i Republike Srpske. “Nakon rata smo relativno brzo uspostavili kontakt i saradnju sa našim prijeratnim kooperantima na područjima koja se sada nalaze u RS. Danas imamo kooperante u Petrovom Selu, Doboju i Modriči. Međuentitetska saradnja funkcioniše besprijekorno”, kaže Sabahudin Avdić.

Gračaničke šljive, a uskoro i maline za Nijemce

Sabahudin Avdić: “Uglavnom se radi o porodičnim poslovima. Dakle, poslovima koje obavljaju članovi porodice”.

Sabahudin Avdić: “Uglavnom se radi o porodičnim poslovima. Dakle, poslovima koje obavljaju članovi porodice”.

Jedna od najvažnijih grana bosanskohercegovačke ekonomije je poljoprivreda. Nezaposlenost i nemogućnost pronalaska posla su stanovništvo u BiH učinili ovisnim o proizvodnji hrane za vlastite potrebe, ali i prodaju. “Poljoprivreda je važan faktor i socijalne sigurnosti”, kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Rasim Husić.

On ističe da zemljoradnici, kako manji tako i veći, osim obezbjeđivanja sredstava za vlastitu egzistenciju, također zapošljavaju sezonske radnike, što je također pozitivan primjer u zemlji u kojoj je veliki broj nezaposlenih i u kojoj je, prema izvještaju Stejt departmenta o poslovnoj klimi za ulaganja u BiH, korupcija najveći problem. Poljoprivrednici okupljeni oko ZZ “Gračanka”, pored krastavca kornišona, na evropsko, a samim time i njemačko tržište, već nekoliko godina plasiraju i šljive.

Na bosanskohercegovačkom, ali i njemačkom tržištu se samo sa parcela Osmana Drndića, također iz Prijekog Brda, prije dvije godine pojavilo 35 tona šljive. “Na njemačko tržište je sa 25 dunuma zemljišta otišlo 15 tona šljive. Ove godine sam već ubrao četiri tone `Čačanske ljepotice` (vrsta šljive). Nakon toga slijede `Čačanska rodna` i `Stenla”, kaže Drndić i pokazuje šljivik u kojem je do prije nekoliko dana bilo zaposleno više sezonskih radnika.

Iako prima austrijsku penziju Osman Drndić se i dalje aktivno bavi voćarstvom

Iako prima austrijsku penziju Osman Drndić se i dalje aktivno bavi voćarstvom

On sam ne može sve obrađivati, ali može, kako kaže “obezbijediti da još neko zaradi koju marku”. Drndić se uzgojem šljiva bavi već 15 godina. “Sigurno ne bih imao ovakve rezultate da nisam imao stručnu i savjetodavnu pomoć iz zadruge sa kojom sarađujem skoro 30 godina”, kaže Drndić navodeći da se osim uzgoja šljiva bavi i uzgojem oraha. Dok nam ponosno pokazuje lično osmišljenu i urađenu sušaru za šljive, Drndić navodi da ove godine neće sušiti šljive, koje su “dobro rodile”. “Nažalost, nema ko raditi. To je malo veća obaveza, a ja i supruga to ne možemo. Teško je naći radnika za taj posao”, kaže Osman.

Kornišoni i šljive gračaničkih kooperanta su već na evropskom tržištu. Za dvije godine stižu i maline. “Ove godine planiramo zasaditi 10 hektara. Malina je trenutno glavni poljoprivredni proizvod kada je riječ o izvozu. Želimo uhvatiti korak sa evropskim tržištem, ali i našim kooperantima obezbjediti više posla”, kaže Rasim Husić.

Samira Huskić već kuje planove. “Jagode do sezone krastavaca, a maline poslije. Eto posla za cijelu godinu”, optimistično kaže Samira i od Sabahudina Avdića traži nove savjete za kornišone koji ove godine, kako kaže Samira, muku muče sa vrućinama.

Preporuka redakcije