1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Grčkoj predstoje teške godine

Ideologija je odnijela pobjedu nad razumom, smatra urednik u ekonomskoj redakciji DW Rolf Venkel u svom komentaru ishoda referenduma u Grčkoj.

Grci su glasali protiv posljednjih mjera štednje koje su predvidjele međunarodne institucije. No, bez tog dogovora neće biti ni međufinansiranja koje su povjerioci bili predvidjeli za period poslije 30. juna – pa ni pregovora o trećem programu pomoći koji bi zemlji pružio finansijsku perspektivu.

Iako većina Grka želi da zadrži evro, ostanak Grčke u evrozoni će sada već i iz tehničkih razloga biti problematičan. Jer, država sada nema novca da 20. jula isplati državne obveznice u vrijednosti od 3,5 milijarde evra koje drži Evropska centralna banka – i to je početak kraja. Evropskoj centralnoj banci jedino preostaje da proglasi insolventnost grčke države, pa tako i njenih banaka.

U tom slučaju, šef Evropske centralne banke Mario Dragi ne može više da računa sa podrškom predsjednika država i vlada evrozone dodijeli takozvanih ELA-kredita grčkim bankama. Riječ je o kreditima za hitnu pomoć koji pomažu da se sačuva likvidnost; do sada su pomenute banke bile na toj vrsti infuzije, ali, ako ta pomoć izostane, to će značiti praktično kraj članstva Grčke u evrozoni.

Samo još nekoliko nedjelja

Jedno je sigurno: bez dogovora sa povjeriocima, Grčka će izdržati samo nekoliko nedjelja. Kontrola protoka kapitala je samo umanjila, ali ne i zaustavila, oticanje novca i smanjenje likvidnosti banaka. One svakog dana gube trocifrene milionske sume, jer građani u njih više nemaju povjerenja.

Wenkel Rolf Kommentarbild App

Rolf Wenkel

Grčka će se naći na izdisaju i iz drugih razloga: čitava realna ekonomija će se urušiti zbog nedostatka sredstava za plaćanje, a država zbog recesije više neće ubirati prihode. Najkasnije krajem jula, ona više neće imati čime da isplati plate i penzije.

Atina bi, doduše, mogla da državne službenike isplaćuje dužničkim obveznicama - kao što je to učinila Kalifornija 2009. Ali, ta paralelna valuta bi imala dosta manju vrijednost od evra. Stručnjaci poput Hansa Vernera Zina, šefa instituta Ifo, zato savjetuju Grčkoj da ponovo uvede drahmu. To bi, kako kažu, poboljšalo konkurentnost grčkih izvoznih dobara.

Teške godine

Moguće je da je tako, ali Grčku najprije očekuje višegodišnja agonija. Devalvacija od 30, 40 ili 50 odsto bi značila da će se dugovi povećati u istoj mjeri. A nije sigurno ni da će izvoz postati uspješan. Grčka, osim maslina i cementa, nema značajnijih izvoznih dobara. A da bi mogla da proizvodi kvalitetne stvari, morala bi da uvozi odgovarajuću opremu – što sa inflatornom drahmom ne bi bilo moguće.

Magazin Le mond diplomatik s pravom ukazuje i na jedan drugi faktor koji će destabilizovati Grčku: „Povratak inflatornoj drahmi bi osiromašene građane izložio na milost i nemilost kasti onih koji imaju evre i koji bi bukvalno pokupovali sve u državi. Rezultat bi bio najveća preraspodjela imovine od prodora kapitalizma u bivši Sovjetski Savez naovamo.“

Već i zato će šefovi država i vlada evrogrupe vjerovatno ponuditi Atini ove pregovore. Grčka vlada ne umije da se služi evrom, ali dobro igra poker. Ona zna da je Grčka potrebna partnerima u Evropskoj uniji, NATO i Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. I zato će stalno dobijati novu „posljednju šansu“...

Preporuka redakcije