1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Grčkoj nedostaje svega - prvenstveno povjerenja

Njemačka štampa ove srijede (11.3.) ponovo veliku pažnju pridaje ekonomskoj krizi u Grčkoj. Njemačka štampa donosi i sociološka istraživanja grčke krize.

„Poziv u pomoć Aleksisa Ciprasa je ostao bez odjeka“, piše Tagescajtung iz Berlina i nastavlja: „Kase u Atini su prazne, njegovoj zemlji je neophodna pomoć, upozoravao je grčki premijer. Ali, na sastanku evrogrupe u ponedjeljak uveče u Briselu akutna finansijska situacija nije igrala nikakvu ulogu. Cipras je to odložio za petak kada će ga primiti predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. No, svježem novcu, Cipras se ne može ni tada nadati. Jer, Junker je nakon ukaza iz Berlina jasno stavio do znanja da ne odlučuje on o finansijskoj pomoći već evrogrupa. A ona igra na kartu vremena", piše Tagescajtung.

„Jer, prije nego što budu odobrene nove milijarde pomoći iz paketa koji je nedavno produžen, kreditori bi prvo malo da zavire u grčke knjige. Predstavnici Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda trebalo je da već ove srijede otputuju u Atinu. Ali, postavlja se pitanje šta tzv. Trojka ili kako je naziva grčki ministar finansija Varufakis ‚Man in Black‘, smije da kontroliše. Hoće li provjeravati samo brojke, kako kaže Varufakis ili će pak nadgledati i sprovođenje reformi, kako zahtijeva holandski ministar finansija Dajselblum. I hoće li oni opet diktirati politiku? Za njemačkog ministra finansija je slučaj više nego jasan: Sve mora da se nastavi kao što je bilo i do sada. Trojka treba da zajedno otputuje u Atinu i sve prekontroliše, kaže Šojble. ‚To je tako.‘ Pri tom, smatra on, sve dogovorene reforme moraju da budu i sprovedene. ‘Prije toga se neće dogoditi ništa', kazao je strogo Šojble.“

Tagescajtung napominje da je Ciprasu hitno potrebna pomoć i nalazi se pred teškom odlukom: “ili će se odreći i preostalih izbornih obećanja ili će posegnuti za novcem u penzionom fondu i drugim rezervama u slučaju krajnje nužde”.

Natjerati oligarhe da plate porez

Griechenland Yanis Varoufakis

Varufakis: "Čovjek koji ljuti Šojblea."

Minehnski dnevnik Ziddojče cajtung (SZZ) smatra kako trenutno postoji mnoštvo dobrih savjeta za Grčku, a jedno od njih je da treba da ulove svoje oligarhe i natjeraju da plate porez. “Ali, prvo treba da obuzdaju svog bezobraznog ministra finansija kako ne bi više mogao da razljuti svog njemačkog kolegu Šojblea”, komentariše Kristijane Šlecer u SZZ-u i naglašava da treba da se konačno pozabave pravim reformama umjesto da puštaju nezaposlene da sa uključenim kamerama na svojim "smartfonima jure po tavernama i traže utajivače poreza".

“Sada je sve skoro isto kao i prije parlamentarnih izbora 25. januara u Grčkoj, koji su trebali da označe novi početak: a šta je dobro za Grčku ne znaju tačno ni u Berlinu ni u Briselu a ni u nekim profesorskim krugovima daleko od Egeja, kao ni u samoj Atini. Brojke su sada lošije nego što je bilo za očekivati u januaru prije izbora. Jer, mnogi Grci su iskoristili ovaj politički vakuum da odlože plaćanje poreza. Drugi su pak od straha od novog haosa podigli ušteđevine sa svojih bankovnih računa. A investitori, bilo da dolaze iz Kine ili iz Njemačke, ne žele da ulažu novac u zemlju koja bi već odavno bankrotirala da nije bilo pomoći Evropske centralne banke", piše SZZ.

Minhenski dnevnik zaključuje: “Ako se vrate prethodnom modelu prijetnji i konfrontacija, Grčka kriza ostaje nerješiva. Oni su to doduše odavno shvatili ali sada to moraju i da to prime k srcu. Etikete se mogu promijeniti, ali kontrolori ostaju isti”.

Nema povjerenja u institucije

Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) piše kako se diskusija oko Grčke vrti uglavnom oko novca i toga da li zemlja može da ispuni svoje obaveze prema kreditorima i da li je još u stanju da isplati plate svojim građanima. "Kao glavni razlog grčke bijede najčešće se pominje nedostatak privredne konkurentnosti. Ali, najdublji razlozi grčke propasti su mnogo manje ekonomske i finansijske a mnogo više socijalne i političke prirode. Do ovog zaključka došli su sociolozi Jan van Det i Janis Teokaris iz manhajmskog Centra za socijalna istraživanja", piše FAZ.

"Istraživanja ovih naučnika govore kako su Grci još u godinama prije početka finansijske krize, u poređenju s drugim evropskim zemljama, imali malo povjerenja u najveći broj relevantnih društvenih institucija. 'A kako se kriza produbljivala nepovjerenje se samo povećavalo', kažu sociolozi iz Manhajma. Tako je Grčka po povjerenju u parlament, političare i političke partije na posljednjem mjestu u Evropi. Najveći razlog za to jeste dugogodišnja rođačka politika i klijentelizam dvije najveće grčke partije."

Ono što dvojica sociologa savjetuju Grčkoj, između ostalog je i promocija nezavisnih društvenih inicijativa. "Takođe su neophodne i intervencije u sistemu obrazovanja: u Švedskoj se naprimjer već u predškolskom uzrastu govori o vrijednostima demokratije, a u Grčkoj to nije tema čak ni kada se radi o obrazovanju nastavnika", piše FAZ.

Preporuka redakcije