1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Grčki parlament dao zeleno svjetlo referendumu

Grčki parlament glasao je za održavanje referenduma o zahtjevima vjerovnika. 178 od 300 zastupnika izjasnilo se za referendum.

Grčki parlament nakon glasanja o održavanju referenduma

Grčki parlament nakon glasanja o održavanju referenduma

Na referendumu planiranom za iduću nedjelju Grci bi, prema želji svog premijera Tsiprasa, trebali izreći "veliko ne ultimatumu" vjerovnika. To je Tsipras ponovio i u parlamentu. Istodobno bi trebali reći "veliko da Europi i solidarnosti". Šef vlade u Ateni je izrazio uvjerenje da bi "ponosno ne" ojačalo pregovaračku situaciju Grčke.

Prema službenom rezultatu 120 zastupnika se izjasnilo protiv referenduma, dvoje nije sudjelovalo u glasanju. Za vladin plan su, pored zastupnika Tsiprasove stranke, glasali zastupnici njegovog desno populističkog koalicijskog partnera (Neovisna Grčka) kao i neonacistička stranka Zlatna zora. Zastupnici konzervativne stranke i socijalista su glasali protiv, kao i komunisti i stranka centra Potami.

Alexis Tsipras

Alexis Tsipras

"Neprihvatljivi" katalog?

Na referendumu bi Grci trebali odlučiti hoće li prihvatiti mjere štednje koje vjerovnici od njih traže kao uvjet za isplatu nove pomoći. Njihova osnova je katalog zahtjeva koji su Grcima u petak (26.6) zajednički predstavili Međunarodni monetarni fond (MMF), Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija. On, prema Tsiprasovom mišljenju, sadržava "neprihvatljive" točke kao što su rezanje mirovina i povećanje poreza na dodanu vrijednost za prehrambene namirnice. Ishod referenduma se smatra neizvjesnim. U dvije ankete objavljene još prije najave o njegovom održavanju se većina Grka izjasnila za dogovor s vjerovnicima. Na pitanje "Kako biste glasali kada bi došlo do referenduma?", 47,2 je bilo za dogovor, a 33 protiv. Ali čak 20 posto ispitanika u anketi za tjednik Vima je bilo neodlučno.

Pljuska pregovaračkim partnerima

Tsipras je neočekivano u noći s petka na subotu najavio održavanje referenduma. To su članice eurozone doživjele kao provokaciju i pljusku. Jer referendum bi se trebao održati tek za tjedan dana, a dogovor između vjerovnika i Atene je trebao biti zaključen najkasnije do utorka. Zbog toga su ministri financija članica eurozone odlučili zavrnuti slavinu financijske pomoći Grčkoj. Na izvanrednom sastanku održanom u subotu (27.6.) u Bruxellesu su odbacili mogućnost produženja programa pomoći koji istječe 30. lipnja. Time je, kako se čini, zapečaćena sudbina zemlje koja grca u dugovima. Jer bez novih sredstava pomoći Grčka neće moći podmiriti iduću ratu MMF-ovog kredita u visini od 1,5 milijardi eura koja na naplatu dolazi zadnjeg dana ovoga mjeseca, a to znači - bankrot.

Wolfgang Schäuble

Schäuble okrivljuje grčku vladu

Tko je kriv?

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble (CDU) vjeruje da će se Grčka idućih dana naći u "akutnim problemima". U posljednje vrijeme su, podsjetio je, Grci dizali velike količine novca iz banaka, a u subotu se to još dramatično intenziviralo. U subotu navečer (27.6.) je rekao kako će eurozona učiniti sve kako bi "suzbila svaku moguću opasnost od širenja 'zaraze'". Još jedan izvanredni sastanak na vrhu šefova država i vlada je "s obzirom na rokove" ocijenio kao "prilično nezamislivim". Njemački šef financija glavnog krivca za neuspjeh pregovora vidi u grčkoj vladi. "Za to je odgovorna samo vlada u Ateni", rekao je u Bruxellesu. Španjolska stranka ljevice Podemos, pak, žestoko optužuje Njemačku i MMF. Neke europske zemlje i MMF su htjeli "Grčkoj prekinuti dovod zraka i udijeliti lekciju", rekao je šef stranke Pablo Iglesias u subotu navečer u Madridu i konstatirao: "MMF i njemačka vlada napadaju demokraciju. Oni uništavaju politički projekt Europe."

Preporuka redakcije