1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Grčki novčanici sve tanji

Grčka je veoma zadužena zemlja. Država mora štediti. Grci su prije imali više para u novčaniku. Danas, kupuju sve manje što je razlog za zatvaranje mnogih prodavnica – čak i u centru Atine.

Mnogi se hvataju za glavu

Mnogi se hvataju za glavu

Ulica Solonos u centru Atine. Do prije nekoliko mjeseci bila je to glavna adresa za kupovinu. Ipak, od starih radnji sa stalnim mušterijama, kao i brojnih butika i kafića, nije ostalo mnogo: U mnogim prodavnicama su okačene table sa tekstom: “Rasprodaja zbog zatvaranja. Više ne možemo da plaćamo kiriju”. Ljudi više ne kupuju, a kirije su preskupe”. Jedno od dva velika sindikalna udruženja u zemlji - GSEE- procjenjuje da svaki Grk danas u prosjeku ima 20 odsto manju platu nego prije početka dužničke krize. Ljudi više ne kupuju, a ako nešto ostane od plate, štede.

Sve češće na ulicama Atine

Sve češće na ulicama Atine

U ulici Solonos zatvorena je svaka treća radnja. Zanimis Aris, vlasnik radnje za fotokopiranje, ima sreće, jer njegov posao nije pogođen krizom. “Fotokopije i olovke uvijek su traženi”, kaže Aris i dodaje da su i fiksni troškovi pod kontrolom. Ipak, i on je frustriran: “Cijeli problem je psihološki. Niko ne zna šta dalje”.

Ni potvrde o penziji ni para

Stalna nesigurnost je ta koja je prije svega dovela Grke do granica psihičke izdržljivosti proteklih mjeseci. Više od godinu dana, vlada uvodi nove pakete štednje i uporno naglašava da su napori teški, ali i neophodni za spasavanje zemlje. A, da li će i kada će Grčka zaista uspjeti da se izvuče, to ne može i neće niko da kaže. I to je ono što Grke frustrira.

Beate Libhaber je krajem 70-ih iz njemačke pokrajine Rajnland-Pfalc došla u Atinu. Već 20 godina ima grčko državljanstvo. Bivša službenica na atinskom Univerzitetu, imala je peh da ode u penziju baš na vrhuncu dužničke krize. I dok cijela Evropa raspravlja o velikim pitanjima , “Šta Grci još mogu da privatizuju”, “Šta bi donijelo reprogramiranje duga”?, Beate više zaokupljaju konkretna pitanja: “Mjesecima čekam na potvrdu o penziji. Krajem septembra podnijela sam zahtjev i od tada čekam na odgovor o visini penzije. Čovek danas više ne zna šta će smanjiti, šta neće, a do sada nisam dobila ni cent”. Beate trenutno živi od ušteđevine, ponekad joj familija iz Njemačke pošalje neki dinar.

“Socijalna država je nestala”

Kriza se osjeti i u turističkoj branši

Kriza se osjeti i u turističkoj branši

Jedna od radnji koja je opstala u ulici Solonos jeste velika knjižara. Blizina univerziteta obezbjeđuje i određeni profit. Vlasnik knjižare pesimistično gleda na budućnost Grčke: “Socijalna država je nestala. To je vrlo opasno. Loše je i sa nezaposlenošću koja pogađa prije svega stotine hiljada mladih ljudi. Neko vrijeme dobijaju novac u slučaju nezaposlenosti, a poslije, nema ni toga! Šta onda?”

Njegov profit je prošle godine opao za trećinu. “Ono što ostane na kraju mjeseca jeste premalo za život, ali previše za smrt”, kaže 70-godišnji vlasnik knjižare koji zato i sam mora da radi na kasi: “Grčki narod više ne može da izdrži dodatne mjere. Taj pritisak međunarodnih kontrolora, stalno nove mjere štednje, smanjenje socijalnih usluga i sve teža recesija – to prevazilazi sve okvire naše izdržljivosti. Dotjerali smo cara do duvara!”

Autor: Steffen Wurzel/Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić