1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Grčka: Zabrinutost zbog uništavanja hemijskog oružja

Grčki aktivisti protestiraju protiv uništavanja sirijskog hemijskog oružja nedaleko od otoka Krete. Na samoj Kreti strahuju od negativnih posljedica kako za prirodnu sredinu, tako i za turizam.

Na specijalnom američkom brodu "Cape Ray" u Sredozemlju od početka jula odvija se proces uništavanja oko 600 tona otrovnih hemijskih materija iz Sirije. U međuvremenu je Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) izvijestila da je svih 581 tona materije, koja je potrebna za proizvodnju sarina, uništeno. Sada posada broda "Cape Ray" mora uništiti još samo oko 20 tona iperita.

Iperit i materije potrebne za proizvodnju sarina se na brodu "Cape Ray" pretvaraju u bezopasne tzv. postupkom hidrolize. Pri tome se proces uništavanja odvija korištenjem vode i hemikalija. Do sada je uništavanje sirijskog hemijskog oružja na moru proteklo bez incidenata.

Cape Ray

"Cape Ray" - Američki ratni brod na kojem se odvija uništavanje hemijskog oružja

Strah od ekološke katastrofe

Ali na Kreti se ipak protestuje. Jer "Cape Ray" plovi u međunarodnim vodama nedaleko od ovog otoka. Brojni ljudi na Kreti su zabrinuti prije svega zbog toga jer su postrojenja za postupak hidrolioze razvijena tek u februaru 2013. godine. Također je prvi put da se hemijsko oružje uništava na brodu koji plovi. I unatoč tome što velike organizacije za zaštitu prirode nemaju prigovore i unatoč tome što je čak Green Cross surađivao po ovom pitanju sa Organizacijom za zabranu hemijskog oružja, brojni stanovnici Krete imaju strah da bi se mogla dogoditi ekološka katastrofa.

Među aktiviste koji se protive ovoj akciji spada grčki inženjer i član Stranke Zelenih Vangelis Pissias. "Pretpostavljamo da uništavanje hemijskog oružja na moru sa sobom nosi znatan rizik. Mi smo uzaludno molili odgovorne da urade analizu o očekivanim posljedicama na životnu sredinu", kaže Pissias u razgovoru za DW. "Ako ja kao inženjer trebam graditi nasip, onda ipak moram, po zakonu, predočiti analizu rizika." Stoga Pissias kaže da je ipak čudno da se upravo kod uništavanja veoma opasnog hemijskog oružja to očito nije tražilo.

Protestna akcija sa najavom

Ovaj 67-godišnjak je 70-tih godina pozivao na otpor protiv "Režima pukovnika" (vojne hunte u Grčkoj - op. red.), a 2011. godine je učestvovao u jednoj akciji pružanja pomoći Pojasu Gaze. Sada se bori protiv uništavanja hemijskog oružja u blizini grčke obale. Još krajem jula je organizirao flotu jedrenjaka i ribarskih brodova za jednu odvažnu protestnu akciju na otvorenom moru. Unatoč velikim valovima grčki aktivisti su se željeli približiti američkom ratnom brodu u međunarodnim vodama kako bi predstavili svoje argumente protiv uništavanja hemijskog oružja. Ipak nije sve proteklo po planu.

"Zbog loših vremenih uvjeta na otvorenom moru neki od naših brodova uopće nisu mogli isploviti, a posada broda "Cape Ray" osim toga očito nije željela dozvoliti susret s nama. Kada su posumnjali da neko dolazi jednostavno su promijenili pravac", kaže Pissias. Ipak, kako kaže, glavno je bilo da se "pošalje poruka".

Prema njegovom mišljenju ostaje još dovoljno vremena za protestne akcije: "Možda ćemo angažirati brže brodove i ljude koji znaju ploviti na otvorenom moru i koji bi mogli izdržati 50 sati na brodu." Pissias ipak naglašava da samo mirni protesti imaju smisla. On također principijelno pozdravlja uništavanje hemijskog oružja, ali smatra da se to ne bi trebalo odvijati u Sredozemlju.

Sporni eksperiment

Prema navodima Organizacije za zabranu hemijskog oružja prilikom ove akcije uništavanja otrovne tvari ne bi trebale završiti u moru. Osim toga OPCW navodi da se provode stroge mjere sigurnosti, te da se nakon okončanja postupka hidrolize na američkom ratnom brodu svi ostaci prebacuju na kopno gdje se pak uništavaju u specijalnim pećima za posebni otpad pri čemu nema ostataka.

Profesor fizike Evangelos Gidarakos sa Tehničkog univerziteta Kreta unatoč tome smatra da su strahovi stanovnika ovog grčkog otoka opravdani. "Uništavanje se odvija na jednom prastarom brodu u nesigurnim uvjetima. To da se jedan ovakav eksperiment obavlja prvi put, ne čini stvar jednostavnom." Osim toga, kako on kaže, hemikalije bi mogle razoriti brtve (tzv. dihtunge - elemente ili konstrukcije čija je uloga da spriječe ili ograniče prodor neželjenih materija iz jednog u drugi prostor - op. red.). "U konačnici mora se razmisliti o tome da se hidrolizom u poređenju sa konvencionalnim metodama uništavanja proizvodi mnogo više toksičnog otpada - kada je riječ o iperitu otpadne vode se povećavaju za čak 20 puta." Prema navodima OPCW-a preostale materije će biti prebačene u Finsku i Njemačku i tamo uništene. Tu se međutim, kako kaže Gidarakos, postavlja pitanje kako to da se kompletan proces uništavanja ne odvija na kopnu.

Vangelis Pissias

Vangelis Pissias se bori protiv uništavanja hemijskog oružja u Sredozemlju

Početkom 2014. godine grčki ministar vanjskih poslova Evangelos Venizelos pokušao je umiriti duhove. On je tako, na press konferenciji u Briselu, rekao da uništavanje hemijskog oružja nije opasno. Također je rekao da osim toga u tehničkom smislu nema alternative uništavanju ispred obala Krete. "Kao naučnik odbacujem tu izjavu", kaže profesor Gidarakos. "U Njemačkoj ipak postoje specijalne firme koje bi mogle preuzeti kompletno uništavanje. Prema mojim saznanjima prošle godine je u tom smislu bio razgovor i sa Albanijom. Ali reakcije su bile tako žestoke, da se to uopće nije moglo provesti."

"Ne rasplamsavati negativnu debatu"

Sada je dakle tu Kreta. Tačnije rečeno: tajno mjesto u Sredozemnom moru, po procjenama udaljeno 250 morskih milja od južne obale Krete. Tamo se na brodu "Cape Ray" uništavaju sirijske otrovne supstance, u pratnji njemačke fregate "Schleswig-Holstein". I upravo na vrhuncu ljeta operacija se odvija punim intenzitetom - i uznemirava i turistička udruženja na otoku. Ipak ministar vanjskih poslova upozorio je u jednom pismu na sljedeće: "Bilo bi pogrešno ako bismo mi sami rasplamsali negativnu debatu na međunarodnom turističkom tržištu, posebice jer druge zemlje Sredozemlja tu temu uopće ne pominju". Jasnije rečeno: Što pogođeni budu glasnije govorili o opasnosti za turizam, to će više štetiti sami sebi.

Možda se upravo zbog savjeta šefa diplomatije brojni ljudi na Kreti rezervirano izjašnjavaju o uništavanju hemijskog oružja. Fizičar Gidarakos, koji je protivnik uništavanja hemijskog oružja u Sredozemlju, kaže da turizam nije stvarni problem u ovoj debati. Zabrinutost zbog problema u turizmu aktivista na zaštiti životne okoline Pissias izražava na najjasniji način: "Nesreća, tokom uništavanja na otvorenom moru, bi turizam na Kreti godinama bacila unatrag, ako ne i generacijama." Jer u konačnici, kako kaže, jedna takva nesreća se ne može prevazići u kratkom vremenu.