1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Grčka traži produžetak otplate duga

Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond smatraju da Grčka već sada može tražiti produžetak otplate duga i manje kamate. Ozbiljni ekonomisti smatraju sasvim drugačije.

Grčka vlada u Atini pregovara sa evropskim partnerima o daljoj pomoći ovoj krizom pogođenoj zemlji. Atina u tim pregovorima želi produžiti rok otplate kredita sa 30 na 50 godina. Grci osim toga teže i smanjenju kamata. Eurogrupa je još u novembru 2012. godine signalizirala spremnost pružanja dalje pomoći pod uslovom da budu primijenjene mjere štednje kojim će biti postignut primarni višak u budžetu. EU je prošle sedmice potvrdila da je cilj postignut prošle godine.

Pogledajte video 04:36

Grčki problem: korupcija i mito

To da je Atina zaista imala veće prihode nego rashode je među ekonomistima dosta sporno. Komisija EU je prije sedam dana potvrdila da je Grčka prošle godine imala primarni višak u iznosu od 1,5 milijardi eura. Mnogi ekonomisti smatraju da je to jedna vrsta laganja samog sebe u sporazumu između EU, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Atine.

"Nema primarnog viška"

"Grčka uopšte nema primarni višak. To je informacija koja kruži kroz medije i koja je netačna“, izjavio je za Deutsche Welle (DW) direktor minhenskog Ifo instituta, Hans Werner Sinn. „Grčka ima primarni deficit. MMF u svoje mjere pomoći nije uračunao deficit. Međutim, to je definicija MMF-a, a ne definicija Eurostata ili nekog drugog statističkog ureda“, kaže Sinn.

Zaista, evropski ured za statistiku Eurostat uopšte ne računa primalna stanja na računu. To rade drugi, naprimjer Evropska komisija ili Međunarodni monetarni fond. U svojim proračunima jednostavno izostavljaju „jednokratne“ specijalne izdatke kao što je naprimjer skoro 20 milijardi eura koje je Atina stavila na raspolaganje pokleklim grčkim bankama

Atina pred novim početkom?

Za međunarodnu pomoć su neophodne mjere štednje u zemlji

Za međunarodnu pomoć su neophodne mjere štednje u zemlji

Evropska komisija nastoji da Grčku prikaže u što boljem svjetlu. Prema procjenama Evropske komisije se zemlja, koja je teško pogođena dužničkom krizom, nalazi pred novim početkom: brutodruštveni proizvod bi 2014. godine prvi put u posljednjih šest godina trebao rasti za 0,6 posto. „Oporavak u eurozoni bi se trebao pobrinuti za oživljavanje izvoza“, piše o prognozi o konjunkturi koju je u ponedjeljak (5.5) objavila Evropska komisija

2015. godine bi se bruto domaći proizvod trebao povećati za 2,9 posto. „Tome bi trebale doprinijeti investicije i privatna potrošnja“, navodi se u prognozi EU. Broj nezaposlenih se također polako smanjuje: sa 27,3 posto prošle, na 24 posto naredne godine. Zaduženje ostaje problematično: novo zaduženje bi se trebalo znatno smanjiti, sa 12,7 u 2013-toj na 1,0 posto u 2015. godini. Međutim, dug i dalje predstavlja 172,4 posto bruto društvenog proizvoda. Sporazumi sa EU predviđaju najviše 60 posto.

Audio i video zapisi na tu temu