1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Grčka Potemkinova sela

Grčka ponovo pozajmljuje novac na tržištu kapitala. Drskost pobjeđuje kaže Rolf Wenkel u svom komentaru. On smatra da se na pohlepu investitora slobodno možete osloniti, baš kao i na evropskog poreskog obveznika.

Po prvi put od izbijanja dužničke krize prije više od četiri godine, Grčka se ponovo usudila da zatraži novac na tržištu kapitala. Zemlja je uspješno na tržištu plasirala papir sa rokom dospijeća od pet godina i prikupila oko 2,5 milijardi evra. Potražnja je bila ogromna, kamatne stope su niske, navodi se iz Atine.

Dvije i po milijarde evra nije neka ogromna suma, ali je jasan unutršnjopolitički signal. Vidite, uspjeli smo, tržišta nam opet vjeruju, nema razloga da nas kaznite na predstojećim izborima za Evropski parlament i da izaberete antievropske stranke. Ali grubo rečeno, imajući u vidu ekonomske činioce: zemlja još godinama neće biti zrela za privatno tržište kapitala.

Rolf Wenkel

Rolf Wenkel

Od početka krize, ekonomski učinak Grčke smanjio se sa oko 230 na 180 milijardi evra. Nezaposlenost je više nego udvostručena i trenutno je 27 odsto. Nacionalni dug ne samo da se nije smanjio, već se povećao sa 300 na 320 milijardi evra - i to uprkos angažovanju privatnih kreditora koji su se oprostili od oko 100 milijardi evra.

Sa nacionalnim dugom od skoro 180 odsto bruto domaćeg proizvoda, Grčka je poslije Japana, najzaduženija zemlja na svijetu. Ipak, povratak na tržište kapitala je bio uspješan, što se moglo i predvidjeti. Jer drskost pobjeđuje! Osim toga, Atina može da se osloni na pohlepu investitora. Činjenica da su problemi u zemlji i dalje ogromni, za investitore nije bitna. Jer novi papiri iz Atine nude relativno visoke kamatne stope - i ako bude neophodno, tu su poreski obveznici koji su spremni da garantuju ako Atina ne bude u stanju da plaća svoje dugove.

Grčka takođe profitira od toga što investitori trenutno masovno povlače kapital iz takozvanih „zemalja brzog razvoja“, i to otkako je Centralna banka SAD najavila oštriju monetarnu politiku. Taj kapital je u potrazi za novim investicionim mogućnostima i što većim profitom. Međutim, pošto prvoklasne obveznice - kao Njemačke na primjer – imaju veoma niske kamatne stope, investitori su ponovo otkrili evropske zemlje u krizi. I španske i italijanske obveznice su od toga već profitirale - njihove cijene su porasle, dok je profit od njih djelimično pao.

Pored toga, neposredno pred posjetu njemačke kancelarke Angele Merkel, Atina hoće da se pokaže u dobrom svjetlu. Grčka će još godinama zavisiti od finansijske pomoći MMF i Evropske unije, ali po svaku cijenu želi da izbjegne treći paket za spasavanje, jer bi i taj bio povezan sa novim mjerama štednje. Dakle, računica se uljepšava, tvrdi se da je u protekloj godini postignut primarni suficit u budžetu, što bi značilo da su rashodi i prihodi izjednačeni, prije odbitka kamata na kredite.

To bi, pak, bilo pravo čudo. Jer u prva tri kvartala između prihoda i rashoda je i dalje bio ogroman jaz, od oko 17,6 milijardi evra, izvještava Evropski zavod za statistiku Eurostat. Shodno tome, u posljednjem kvartalu mora da se desilo čudo. Za dvije nedjelje, Eurostat iznosi konačne cifre. Do tada Atina treba da pazi da izraz "Grčke igre brojevima" ne postane nešto slično onom o čuvenim "Potemkinovim selima".

Autor: Rolf Wenkel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije