1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Grčka ponovo traži reparaciju od Njemačke

Vlada Grčke je ponovo uputila zahtjev Njemačkoj da plati obeštećenje za ono što je počinila u Drugom svjetskom ratu. Iako ovaj zahtjev i nije bez osnova, malo je šansi da on bude sproveden.

Prošlo je više od 70 godina od vremena u kojem su njemački okupatori u Grčkoj ubili na hiljade ljudi, uništili infrastrukturu, a od grčke Centralne banke na silu uzeli novac. Njemačka nikada nije platitla obeštećenje za to. Ipak, za vladu u Berlinu ta stvar je završena. Glasnogovornik vlade Steffen Seibert je jedino izjavio: "Njemačka je apsolutno svjesna svoje istorijske odgovornosti zbog patnji koje je nacionalsocijalizam nanio brojnim državama Evrope."

Njemački parlament je nedavno izglasao produženje paketa pomoći za Grčku.

Ipak, za Berlin je pitanje reparacija "pravno i politički zatvoreno poglavlje". Martin Јäger, glasnogovornik njemačkog Ministarstva finansija je nedvosmisleno stavio do znanja: "Sa Grčkom nećemo voditi pregovore o obeštećenju." Vlada u Berlinu stalno ukazuje na to da je 1960. u okviru jednog sporazuma, koji je postignut između nekoliko država, Njemačka već platila 115 miliona tadašnjih njemačkih maraka. Osim toga je uspostavljen "opsežan sistem pravila za obeštećenje i obnovu" od kojih je i Grčka imala koristi.

Bez mirovnog ugovora nema ni novca

Ulrich Battis

Ulrich Battis

Međutim, za Grčku ova tema nije stvar prošlosti. Profesor međunarodnog prava Ulrich Battis iz Berlina tako za DW kaže: "Oni su više puta pokušavali da pokrenu to pitanje kako pred nacionalnim, tako i pred međunarodnim sudovima. Do sada nisu imali uspjeha." On ujedno smatra da šanse Grčke ipak nisu ravne nuli.

U Londonskom sporazumu o poravnanju dugova, koji je Njemačka s nekadašnjim protivnicima iz Drugog svjetskog rata sklopila pedesetih godina prošlog vijeka, stoji da će konačno pitanje njemačkih dugova iz rata biti riješeno kada bude potpisan konačni Mirovni ugovor. Kada je sprovođen proces ujedinjenja Njemačke, vlada u Berlinu je svjesno izbjegla potpisivanje ugovora koji bi nosio takav naziv.

Stoga, kaže Battis, pozicija Njemačke danas glasi: "Nema Mirovnog ugovora, zbog toga ne možete ni dobiti ništa."

Potraživanja Grčke ravna državnom dugu

Očito da je upravo na to ciljao premijer Grčke Aleksis Cipras kada je u parlamentu u Atini rekao da Njemačka sve do danas izbjegava zahtjeve za obeštećenje "zahvaljujući pravnim trikovima".

Pogledajte video 01:10

Kako mladi izlaze na kraj sa krizom u Grčkoj

Pravnik Battis priznaje: "Ne može se osporiti izvjesni legitimitet grčkih zahtjeva." On ipak odbacuje tvrdnju o "pravnim trikovima" i dodaje: "Sporazume o kojima se ranije pregovaralo su na kraju svi i potpisali. Njemačka nije nikome ništa diktirala." Ipak, razumljivo je da Grčka, koja je u teškoj situaciji, sada igra na sve moguće karte, smatra on.

Cipras nije spominjao nikakve sume. Međutim, grčki list "To Vima" je protekle sedmice citirao podatke iz jednog dokumenta za koji navodi da je "strogo povjerljiv". Radi se o proračunu iz 2013. godine u kojem se govori da ta suma, koja uključuje obeštećenje i prisilno uzete obveznice Centralne banke, iznosi 300 milijardi eura. Slučajnost ili ne - to otprilike odgovara ukupnom državnom dugu Grčke. Drugim riječima, ukoliko bi Njemačka platila sumu koja se od nje traži, a ništa ne govori u prilog tome da će tako i biti, onda bi Grčka odjednom ostala bez ikakvih državnih dugova.

Sudski vještak već procijenio imovinu

Grčki ministar pravosuđa Nikos Paraskevopoulos prijeti da će u krajnjem slučaju zaplijeniti njemačke nekretnine u Grčkoj. Naprimjer Goethe institut ili Njemački arheološki Institut. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert odbio je bilo kakav komentar na tu temu. Evropski poslanik iz liberalne stranke FDP Alexander Graf Lambsdorff ocijenio je tu ideju "protivpravnom" i kritikovao grčko pravosuđe da "dozvoljava sebi da ga upregnu u kola jedne političke kampanje". I on smatra da su ratni dugovi isplaćeni. "Umjesto da biju bitke iz prošlosti, nova vlada bi trebalo da počne bitku za budućnost", kaže Lambsdorff.

Zgrada Goethe instituta u Atini

Zgrada Goethe instituta u Atini

Prijetnja grčkog ministra pravosuđa nije nikakva novost za profesora Battisa: "Još prije nekoliko godina je u zgradu Goethe Instituta u Atini došao sudski vještak kako bi je premjerio i izvršio procjenu vrijednosti u slučaju pljenidbe." Ipak, on tvrdi da bi "na osnovu važećeg prava i postojećih presuda" pljenidba bila nelegalna. Sudski vještak ni tada nije mogao da sprovede pljenidbu "jer je Grčka izgubila proces".

Podrška iz Bundestaga

Kada je riječ o prisilnom izuzimanju obveznica grčke Centralne banke, što se desilo tokom Drugog svjetskog rata, tu vlada u Atini ima podršku barem od Annette Groth, zastupnice Stranke lijevih u Bundestagu. Ona je za agenciju Reuters izjavila: "Vlada u Berlinu bi trebalo da pronađe rješenje sa Grčkom kako bi se isplatilo 11 milijardi eura." Visinu duga od 11 milijardi eura proračunala je prethodna vlada u Atini, vlada premijera Antonisa Samarasa.

Annete Groth podržava ideju grčkog ministra finansija Yanisa Varoufakisa da bi uz pomoć tog novca trebalo uspostaviti razvojnu banku po uzoru na Njemačku banku za obnovu i razvoj KfW.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu