1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Grčka pod lupom Evropske unije

Ministri finansija EU provjeravaju koliko daleko je Grčka odmakla s reformama. Premijer Cipras je samouvjeren, ali kreditori povećavaju pritisak.

S gledišta grčke vlade sve ide po planu, ako ne čak i bolje. Grčki parlament je u noći sa subote na nedjelju usvojio budžet za 2016. godinu koji predviđa povećanje poreza u milijardskom iznosu kao i smanjenje potrošnje. Grčka ima dobre preduslove da sredinom 2016. poveća privredni rast, objasnio je premijer Aleksis Cipras tokom parlamentarne debate. Vlada je kao uspjeh navela i rekapitalizaciju grčkih banaka sa manje državne pomoći nego što je to prvobitno bilo planirano. Odjel za odnose s javnošću premijera je neobično oštro reagovao na članak objavljen u njemačkom listu Velt (Die Welt) u kojem se kaže kako Grčka zaostaje u reformama i kako je nalik brodu bez kormilara: "Tvrdoglavi grčki neprijateljli" i dalje se oslanjaju na "dezinformacije i spekulacije".

Politički analitičar Lefteris Kusulis smatra da nema razloga za uzrujanost. "Izvještaj je u redu. Zemlja je u stvari bez vođstva, i to u smislu da vlada ili ne radi ili nije u situaciji da isporuči konkretne rezultate, i ostaje zarobljena u svom starom mentalitetu gdje u prvom redu radi na očuvanju sopstvene vlasti." Čak i u 'metaforičkom smislu' je moguće reći da je brod bez kormilara, 'jer je vođstvo zaista zainteresovano da ostane na svojim pozicijama i nije im bitno u kojem smjeru brod zapravo plovi'. No, mnogi u Atini vide to drugačije. "Pritisak i iznuda - kreditori znaju igru", kritikuje ljevičarski liberalni list i izvještaj lista iz Berlina označava kao "njemačkog Trojanskog konja". "Ja uopšte ne znam šta se iza toga krije", kazao je u jednom radio intervjuu u ponedjeljak ministar spoljnih poslova Dimitris Mardas.

Na stolu 13 konkretnih reformi

Ono što je više nego jasno i neskriveno jesu zahtjevi kreditora za provjerom dokle se stiglo s reformama u Grčkoj, što je prema ranijem planu trebalo da se dogodi u oktobru. No, zbog unutrašnjopolitičkih razloga stalno je odgađano. Grčka vlada je prevazišla veliku prepreku kada je krajem novembra parlament usvojio tijesnom većinom reformski paket i time otvorio vrata novoj tranši kredita u visini od dvije milijarde evra. Očekuje se da bi dalje reforme mogle da budu usvojene do 11. decembra - uključujući i spornu reformu plata u javnom sektoru, kao i privatizaciju jednog državnog energetskog koncerna što politika zapravo ne želi. A ako do toga dođe smiješi se još jedna tranša kredita u visini jedne milijarde evra. Pri tom se do kraja januara očekuje i reforma penzionog sistema. U posljednje vrijeme su grčki krediti otplaćivani u sve manjim ratama i to samo kao protivusluga za konkretne reformske korake koji se takođe daju provjeriti.

Još prije usvajanja najnovijih mjera štednje kreditori su vršili pritisak na Atinu da riješi otvorena pitanja - očigledno s uspjehom. Politički analitičar Kusulis je uvjeren da dok kreditori ponovo vrše pritisak, Cipras traži slobodan prostor za izvrdavanje. Vlada će biti primorana da prihvati jedno ili drugo jer trenutno ne može sebi da priušti novu krizu ili raskid s Evropom, smatra ovaj analitičar. Međutim, u pitanju je samo taktiziranje. "Vlada je i sama rekla kako nije zadovoljna sa svim reformama i na taj način signalizira da ih neće sprovesti. Vjerujem da vlada igra na vrijeme, kako bi do tada državni aparat stavila pod svoju kontrolu. A ako se pokažu povoljne okolnosti, onda bi se moglo razmisliti o novom suprotstavljanju i samim tim izbjegavanju dogovorene tranše kredita."

Politički ekspert Tasos Papas je uvjeren kako bi vlada u Atini sebi dopustila da prekine dogovor ukoliko bi se kreditori zajedno sa reformama penzionog sistema usmjerili i na kresanje hipotekarnog osiguranja kredita. "Tako bi kreditori, kada je riječ o ovom pitanju, željeli ne samo da postignu cilj već i propišu sredstva za postizanje cilja. Zbog toga je predloženo povećanje doprinosa koje bi trebalo da uplaćuju poslodavci s njihove strane odbijeno", krtikuje ovaj grčki analitičar.

Kako bi mogao da sprovede ostale reforme, premijer Cipras je tokom debate o budžetu lobirao za široku, nadpartijsku koaliciju koja bi podržala njegov ekonomski kurs. Ali, naišao je na mnoga odbijanja uz naznaku da je kao opozicioni političar u svakoj prilici ometao bilo kakav konsenzus.

Preporuka redakcije