1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Grčka neće preko noći postati Švedska"

Ekspert za ekonomiju iz Brisela Guntram Wolff smatra da je Grčka na teškom, ali na ispravnom putu. Ipak, ni on ne isključuje mogućnost da bi se reformski procesi u toj zemlji mogli završiti i "velikim praskom".

DW: Gospodine Wolff, vlada u Atini na svojoj listi planiranih reformi obećava i da će nešto učiniti protiv izbjegavanja plaćanja poreza i protiv korupcije. Zar to nije nešto što se podrazumijeva?

Guntram Wolff: Naravno da se to podrazumijeva samo po sebi, ali je dobro da nova vlada to još jednom naglasi. Utaja poreza je veliki problem. Veliki problem je i to što u Grčkoj teret plaćanja poreza na svojim plećima nosi srednja klasa i da nije prebačen "na pleća" onih koji su mnogo jači. Stoga je ovo ispravan pristup vlade. Pitanje je naravno koliko ona može da postigne? Prethodna vlada je to pokušala s pola srca, ali je to završeno neuspjehom. Djelomično je to bilo zato što je pritisak onih "sa širim plećima", dakle onih imućnijih, bio prevelik, ali i zbog toga što su oligarsi učestvovali u finansiranju te vlade. Sadašnja vlada ima široku podršku da se upusti u to. Borba protiv utaje poreza je ionako politička tema ljevice. Važno je i to da se na ovom planu ostvari saradnja na nivou Evrope. Izbjegavanje plaćanja poreza nije isključivo grčki, nego evropski problem.

To znači da bi ostatak Evrope mogao pomoći vladi u Atini da se u inostranstvu pronađe i oporezuje novac bogatih Grka?

Da. Mislim da bi to morao da bude dio paketa mjera. Bogati Grci su djelomično otvorili račune i u švajcarskim bankama. I na tom polju bi, naravno, EU mogla zajednički da nastupi sa potpuno drugačije pozicije nego Grčka sama.

Grčka već godinama dobija novac iz paketa pomoći. Zauzvrat, kreditori provjeravaju da li Grčka ispunjava uslove koji su joj postavljeni. Ipak, ni do danas nije oformljen katastarski ured u koji bi, naprimjer, mogli da se unesu podaci o vlasnicima parcela. Zbog čega kreditori nisu insistirali na tome?

Guntram Wolff

Wolff: Grčka nije Irska

Vjerujem da jesu. Ali neke stvari moraju biti jasne: reformisati jednu državu izvana je Sizifov posao. Sve zavisi od toga šta je vlada u Atini spremna da učini. Grčka je u proteklim godinama svu političku energiju uložila u to da smanji državni deficit. Na tom polju je postigla puno toga. Stoga je ponestalo političke snage i volje da se riješe i brojne druge stvari. Moramo biti realni: Ne treba očekivati da će Grčka preko noći postai Švedska.

Da li je Grčka poseban slučaj? U Irskoj, Portugalu ili Španiji je provedena sanacija, ili se na tome radi. Zbog čega je u Grčkoj to tako teško?

Ne mogu se porediti Irska i Grčka. U Irskoj postoji moderna ekonomija, postoji dobro uređeno tržište rada, dobro obučena radna snaga, a to je zemlja koja je vrlo atraktivna za međunarodne kompanije. Irska je zapala u probleme zbog prenupahanih cijena nekretnina, a ne zbog strukturalnih slabosti njene privrede. Kada je riješen problem "mjehura od sapunice" na tržištu nekretnina, Irska se vratila na stazu privrednog rasta. Grčka, nasuprot tome, ima dugoročni problem javnih finansija, ona je oduvijek imala veliki deficit u budžetu i istovremeno slabo razvijenu strukturu privrede. Naravno da je onda tešško riješiti takav niz problema.

Šta je Vaša prognoza? Da li će doći do kompromisa i do okončanja krize?

Ne vjerujem da se kriza može okončati na tako jednostavan način. Biće još razmirica. Brdo dugova je vrlo veliko. Grci će stalno da se nadaju smanjenju tereta dugova. Strukturalne reforme su dugoročan program. Stoga vjerujem da ćemo se još niz godina baviti ovom temom. Moglo bi doći i do "velikog praska". Teško je to predvidjeti. Čini mi se da je ispravno nastaviti sa dosadašnjim kursem koji podrazumijeva djelomičnu pomoć uz asistenciju prilikom sprovođenja reformi i davanje šanse Grčkoj. U suprotnom će biti loše po tu zemlju, a i ostatak Evrope će imati gubitke ukoliko dođe do kraha.

(Guntram Wolff je direktor svih privrednih odjela na Institutu Bruegel u Briselu.)

Preporuka redakcije