1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Grčka kriza i psihoanaliza

Njemački tisak ovoga utorka (30.12.) donosi komentare na temu propalih predsjedničkih i s tim u svezi najavljenih prijevremenih izbora u Grčkoj. Listovi također komentiraju prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Posejdenov hram

Ponovno crni oblaci nad Grčkom - neizvjesna budućnost

"Što to kriza eura ima zajedničko s psihoanalizom? To da potisnute istine jednog dana isplivaju na površinu. Na primjer ova: Grčka je faktično bankrot. A to će se brzo pokazati u slučaju izborne pobjede lijevih", komentira Spiegel Online aktualnu situaciju Grčkoj, gdje je u ponedjeljak (29.12.) propao i treći pokušaj izbora predsjednika države zbog čega su raspisani prijevremeni izbori.

"Kreativno knjigovodstvo"

Spiegel Online u svome komentaru dalje piše: "U grčkoj krizi su europski političari bili majstori potiskivanja. Tako glasi legenda koja se proteklih mjeseci marljivo oblikovala u Bruxellesu, Berlinu i Frankfurtu: nakon početnih problema reforme nametnute Ateni pokazuju učinka. Državni proračun ima primarni višak, gospodarstvo raste. Kombinacija mrkve i štapa postaje djelotvorna. No, sada su dovoljni čak samo i izgledi za prijevremene izbore kako bi potisnuta istina ponovno isplivala na površinu. Dužnička kriza u Grčkoj je sve drugo doli riješena, prijeteći raspad eurozone ni u kojem slučaju otklonjen. Primarni višak u proračunu se dijelom temelji na kreativnom knjigovodstvu. Istovremeno, reforme sporo napreduju i uvijek samo onda kada međunarodni kreditori opetovano prijete da će stopirati transfer milijardi eura."

Spiegel Online se dalje svome komentaru osvrće na najavljene prijevremene izbore početkom 2015. godine i kandidata ljevičara Alexisa Tsiprasa koji, kako piše ovaj portal, ima dobre šanse da postane novi premijer: "On nastupa s jasnim izbornim obećanjima: stopiranje servisiranja duga, stopiranje privatizacije, a umjesto toga nova radna mjesta u javnoj službi i niže poreze. Međutim, ako Grčkoj nešto sigurno ne treba, onda su to dodatni državni službenici. No, u jednoj točki se Tsiprasu može poželjeti puno sreće: Grčkoj doista treba još jedan oprost dugova. Ukoliko Tsipras uspije isposlovati oprost dugova ili jednostavno prestane otplaćivati dugove vjerovnicima, onda bi to imalo i jedan drugi važan efekt: Grci bi mogli i morali konačno u svoje ruke uzeti svoju gospodarsko-političku sudbinu. I konačno za svoju bijedu ne bi više mogli okriviti Angelu Merkel / Maria Draghija / Europsku uniju / Međunarodni monetarni fond / Trojku."

Narod puno krvari, a bogati samo malo

Ilustracija: rezanje kovanice eura na grčkoj zastavi

Otpis dugova ne bi bio loš, jer bi tako Grci konačno svoju sudbinu uzeli u svoje ruke, komentira njemački tisak

Süddeutsche Zeitung (SZ) također donosi komentar na temu Grčka, u kojem navodi: "Grčki političari su u godinama krize malo toga naučili. Ima puno stvari koje bi vlada i oporba u Ateni mogli učiniti da zemlju povedu naprijed. Prijevremeni izbori nisu jedna od tih stvari. Ta zemlja je ponovno pred neizvjesnom budućnošću. To nikoga ne može radovati. Kako bi se Grčka spasila od bankrota, a time i europsku valutu od katastrofe, od 2010. je u Atenu stiglo kredita u iznosu od gotovo 240 milijardi eura. Spas Grčke je u Berlinu i Bruxellesu nedavno već slavljen kao uspjeh, nakon što se u Ateni pokazao prvi blagi gospodarski rast. No to veselje je prerano utihnulo. Rizici koji još uvijek drijemaju su se rado previdjeli ili im se umanjio značaj, zato što nisu odgovarali stvorenoj svijetloj slici. A u njih spadaju duboke rupe u socijalnim blagajnama; oslabljeno gospodarstvo koje, s obzirom na visoke kreditne kamate u Grčkoj, ne može postati konkurentno; a iznad svega toga se nadvio opći reformski umor, čak i odbijanje provođenja reformi u političkim krugovima."

SZ, međutim, kritizira i Europsku uniju, navodeći da je EU trebala uvidjeti da Grčka ne može stati na vlastite noge ako joj se nametnu sve teže mjere štednje. "Jer, vječito stezanje remena će građani tek onda prihvatiti ako to ne budu osjećali kao nepravednu kaznu. Ali u Grčkoj su mnogi vidjeli da bogati malo krvare, ali obični narod puno", zaključuje SZ.

"Mora da je očaj velik u Hrvatskoj"

Iznenađujući rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj su i dalje tema o kojoj pišu listovi u Njemačkoj. Berliner Zeitung tako u svome komentaru pod naslovom "Potraga za orijentacijom" piše da se Ivo Josipović nadao da se može održati svojim opreznim kretanjem između lijevog, sekularnog i desnog, nacionalnog tabora, ali da "nije uvidio da Hrvati nisu zadovoljni ni s jednim od dva tabora. Oni su u potrazi za orijentacijom koju državni šef nije ponudio. A to važi i za ostale kandidate. Diplomatkinja Kolinda Grabar-Kitarović, koja sada ima dobre šanse za pobjedom, se još više nego Josipović suzdržava od jasnih izjava. Njezina jedina prednost, a koja je dugo važila kao mana: njezina povezanost sa strankom. Ukoliko se ne dogodi čudo, zemlja će ponovno dobiti konzervativnu vladu. A da može biti još gore, pokazuje rezultat Ivana Sinčića koji je svoju kampanju vodio pomoću mračnih teorija zavjere. Ako jedan mrzovoljni 24-godišnji student dobije 16,5 posto glasova, onda mora da je očaj velik."

Ivan Vilibor Sinčić na biralištu

Sinčić je brojne promatrače iznanadio osvojenim rezultatom

Berlinski Tageszeitung (taz) o Sinčiću piše da je taj od novinskih agencija brzopleto nazvan "anarhist" već sada promijenio političku sliku Hrvatske. "Još do prije četiri tjedna gotovo nepoznati aktivist skupine 'Živi zid' je sa svojim nepromišljeno drskim nastupima na televiziji ne samo osvojio mlade i dosadašnje ne-birače, već i mnoge ljude koji bi inače vjerojatno podržali Josipovića", navodi taz te se dalje osvrće na drugi krug izbora, u kojemu su kandidati Josipović i Grabar-Kitarović: "Izborna kampanja će se voditi oštro. Konzervativci su već sada započeli sa svojim kampanjama klevetanja protiv Josipovića. Zato što se on zalaže za pomirenje sa Srbijom naziva ga se 'prijateljem Srba'. Njegovi prijedlozi za reformu države su izazvali brojne protu-reakcije. A njegova borba protiv korupcije nailazi na sve jasniji otpor. Ipak, politički stručnjaci računaju s pobjedom starog predsjednika."