1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Grčka izborna groznica

Kao što se i očekivalo: i u trećem pokušaju je propao izbor predsjednika Grčke. Time se ta krizna zemlja Europske unije kreće u smjeru prijevremenih izbora.

Grčki parlament u Ateni

Grčki parlament u Ateni

Iako je atenska koalicija sastavljena od ljevičara i desničara pod vodstvom konzervativnog šefa vlade Antonisa Samarasa mobilizirala sve rezerve, njihov kandidat Stavros Dimas ni i u trećem izbornom krugu nije uspio osvojiti potrebnu većinu od 180 glasova u parlamentu koji broji 300 zastupnika. Dimas je dobio tek 168 glasova. nakon glasovanja je Dimas za medije izjavio da je u biti i očekivao takav rezultat.

Nekoliko minuta kasnije je premijer Samaras najavio da će se prijevremeni parlamentarni izbori održati 25. siječnja. "Ne smijemo sada gubiti vrijeme. U narednim tjednima će narod saznati cijelu istinu o krizi i stvarnim interesima onih koji od naše zemlje žele napraviti avanturu", upozorio je Samaras. Ujedno je to bila jasna borbena objava u smjeru ljevičarske oporbe iz stranke SYRIZA, koja u svim anketama aktualno vodi i koja planira prekinuti kreditne ugovore s međunarodnim kreditorima Grčke. "Naša zemlja nije protektorat, Grčka može živjeti i bez paketa spašavanja i bez Trojke", izjavio je zastupnik SYRIZA-e, Pangiotis Lafazanis.

Dora Bakoyannis

Dora Bakoyannis

Konzervativna zastupnica Dora Bakoyannis je također dala do znanja da će izborna atmosfera ovaj put biti posebno užarena. Oporba iz redova SYRIZA-e je iznudila prijevremene izbore i to u najgore moguće vrijeme za grčko gospodarstvo, požalila se bivša ministrica vanjskih poslova novinarima i dodala: "Stranka SYRIZA izgleda vjeruje da ima jasnu prednost. Ali ona se vara. (Konzervativna vladajuća stranka) Nea Dimokratia će privući veliku, demokratsku većinu ove zemlje. I ona će pobijediti na parlamentarnim izborima."

Borba za parlamentarnu većinu

Optimizam Dore Bakoyannis se čini hrabrim, ali ne i sasvim neopravdanim: prema jednoj anketi objavljenoj ove nedjelje (28.12.) prednost ljevičarske stranka se smanjila u odnosu na konzervativnu Neu Dimokratiu premijera Samarasa. Osim toga, prema najnovijim anketama desnopopulistička grupacija "Neovisni Grci" ne bi uspjela ponovno ući u parlament - čime bi se Samaras znatno približio budućoj parlamentarnoj većini.

Komentatori su, svakako, jedinstveni u mišljenju da Grčku očekuje duga faza političke nestabilnosti. Jer, čak i ako ljevičari iz SYRIZA-e pobijede na prijevremenim izborima, i dalje ne bi imali jasnu većinu u parlamentu u Ateni. Ili možda ipak da? U razgovoru za Deutsche Welle ljevičarski zastupnik u Europskom parlamentu, Giorgos Katrougalos, izražava neočekivani optimizam: "Trenutačno su, uistinu, i SYRIZA i Nea Dimokratia još daleko od parlamentarne većine. Ali, imajte na umu i da će se raspoloženje u predstojećoj izbornoj borbi snažno polarizirati. Utoliko smatram itekako realističnim da bi naš ljevičarski savez SYRIZA mogao osvojiti više od 35 posto glasova", pojašnjava Katrougalos za DW. Ukoliko to ne bude slučaj, onda će birači ponovno morati birati, dodaje on i napominje da bi drugi krug izbora u roku od nekoliko tjedana u svakom slučaju bio puno bolje rješenje nego nestabilna vlada u zemlji.

Politički analitičar Dimitris Tsiodras na to gleda drukčije: svejedno koja stranka pobijedi na prijevremenim izborima, ona neće imati apsolutnu parlamentarnu većinu, kazao je Tsiodras za atensku TV postaju Skai. Taj bivši glasnogovornik vlade upozorava da se s takvim izbornim rezultatima ne može postići temeljni politički obrat poput raskida kreditnih ugovora.

Negativne reakcije na burzi

Burza u Ateni

Burza u Ateni

Nakon ovog propalog kruga predsjedničkih izbora je u ponedjeljak poslijepodne došlo i do pada vrijednosti dionica na atenskoj burzi za više od šest posto. Vrijednost svih poduzeća izlistanih na grčkoj burzi, uključujući i banke, ne iznosi više od 66 milijuna eura. Prije svega se grčki investitori suzdržavaju i strahuju od političke budućnosti zemlje.

S obzirom na financijsku i političku nestabilnost, grčka ljevičarska stranka želi dobiti na vremenu. "Od jedne novoizabrane vlade na čijem čelu bi bila SYRIZA se ne može ozbiljno očekivati da u roku od jednog tjedna okonča pregovore s kreditorima. Trebalo bi doći do vremenskog produženja", upozorava europski parlamentarac Giorgos Katrougalos u razgovoru za DW. No vrijeme već ističe: najkasnije na ljeto 2015. bi Grčkoj, prema aktualnim kreditnim ugovorima, stižu na naplatu rate dugova u iznosu od više od 11 milijardi eura. Odakle će taj novac doći je potpuno nejasno. "Većina tih novaca bi trebala leći na račune Europljana. U tom smislu će valjda biti moguće pronaći političko rješenje i produžiti rokove otplaćivanja", smatra Katrougalos.