1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Grčka i Turska: Neprijatelji pa prijatelji?

Mnogi u EU su zabrinuti zbog politike oslanjanja na Tursku u pogledu rješavanja izbjegličke krize. Ali Turska ima dva velika zagovarača: Angelu Merkel und Aleksisa Ciprasa.

I samo mjesto susreta imalo je veliku simboliku. Grčki premijer Aleksis Cipras susreo se sa turskim premijerom Ahmetom Davutogluom u Izmiru u Maloj Aziji, tamo gdje su se Grci i Turci oštro sukobljavali nakon Prvog svjetskog rata. Ali obje ove zemlje kao da su u izbjegličkoj krizi pronašle put jedna ka drugoj.

Razlog tome je

najnoviji turski prijedlog, s kojim je Davutoglu iznenadio učesnike samita EU.

Turska je izrazila spremnost da primi izbjeglice i migrante, ali da EU preuzme jedan broj sirijskih izbjeglica iz Turske. Oni bi legalno došli u Evropu i krijumčarske bande više ne bi imale prostora za djelovanje.

Egej ne smij više biti "more tuge i beznađa", rekao je Davutoglu, misleći na tragične sudbine izbjeglica, koji su se utopili. I Cipras je rekao da su opasna putovanja čamcima "sramota za našu kulturu". Ovdje se ne radi samo o humanitarnom aspektu. Za Grčku bi turska ponuda značila veliko olakšanje. Jer zatvaranjem tzv. Balkanske rute u Grčkoj ostaje sve veći broj izbjeglica i migranata, koji bi željeli da se probiju ka sjeveru.

Griechenland Premierminister Alexis Tsipras Ahmet Davutoglu

Grčki premijer Aleksis Cipras i turski premijer Ahmet Davutoglu

Da li nam je Turska uopšte potrebna?

Preostale zemlje EU morale bi izraziti spremnost za preseljenje Sirijaca iz Turske na njihovu teritoriju. Ali i dosadašnji pokušaji preseljenja su propadali. Češki premijer Bohuslav Sobotka i mađarski premijer Viktor Orban su jasno stavili do znanja da se s njima ne može računati.

Osim toga, zemlje Balkana su pokazale da se znaju i bez turske pomoći izolovati protiv izbjeglica, pa makar i na račun Grčke. Nakon što su Slovenija, Srbija, Hrvatska i Makedonija najavile da puštaju samo izbjeglice sa važećom vizom, Balkanska ruta je praktično zatvorena.

Pa ipak, Janis Emanuilidis iz briselske organizacije "European Policy Centre" vidi šansu da se uz pomoć Turske iznađe zajedničko evropsko rješenje. Ako zajednički paket mjera probudi nadu da će broj izbjeglica biti smanjen, "mnoge članice će biti spremne ne samo da pristanu na njega već i da se uključe u preraspodjelu sirijskih izbjeglica iz Turske".

Griechenland Mazedonien Flüchtlinge bei Idomeni

Migranti se skupljaju u Idiomeni: Ovoga se Atina želi osloboditi

Saradnja sa Erdoganom - "moralni kolaps"

Postoji međutim i principijelni politički otpor protiv saradnje sa Turskom, i to u svim partijama, koje su zastupljene u Evropskom parlamentu. Tako je Manfred Weber, predsjedavajući Kluba poslanika konzervativne Evropske narodne partije izjavio da se EU ne smije dovesti pod pritisak Ankare ali i kako mora biti u stanju da sama osigura svoje vanjske granice. Philippe Lamberts iz Zelenih, u kontekstu stanja sa ljudskim pravima u Turskoj, govori o "moralnom kolapsu" EU, koja želi da sarađuje sa jednom takvom vladom. Marine Le Pen, predsjedavajuća ekstremno desničarske francuske partije Front National, izjavila je neuvijeno u Evropskom parlamentu: "Erdogan će Vas ucijeniti."

Mnogi imaju i sumnje u pogledu ubrzavanja turskigh pregovora o učlanjenju. "Pri tome za Tursku ne bi smjelo biti popusta", smatra predsjednik parlamenta, socijaldemokrata Martin Schulz. "Zapravo bi izbjegličko pitanje trebalo odvojiti od pregovora za učlanjenje", smatra on.

Vetom je zaprijetila članica EU Kipar. "Tako dugo dok Turska ne prizna Kipar, u pregovorima o učlanjenju neće biti napretka", izjavio je portparol vlade grčkog dijela Kipra. Janis Emauilidis smatra međutim da se ne radi o tome da Turska bude članica EU, već se radi o tome da se "otvore nova poglavlja za pregovore, što je za Erdogana veoma važno iz unutrašnjo-političkih razloga."

Deutschland Sachsen-Anhalt Demo der AfD

Merkel pod pritiskom: Izbori u tri savezne zemlje

I ako propadne naredni samit...

U nekoliko proteklih sedmica došlo je do dva samita o izbjegličkoj krizi i oba puta se njemačka kancelarka vratila kući praznih ruku. I na predstojećim izborima za tri pokrajinska parlamenta u Njemačkoj, ona ne može da pokaže biračima da ima rješenje, za koje se i dalje bori. "Sve bi po koji put moglo ići brže. Pa ipak mislim da se stvari kreću u pravom smjeru", izjavila je Angela Merkel u srijedu za Südwestrundfunk.

I Janis Emanuilidis je u to uvjeren. Čak i ako naredni samit propadne, "uslijediće drugi". Izazov je da se donese kompleksan paket za rješavanje izbjegličke krize, koji bi sve zemlje EU zadovoljio i povezao. "To jeste komplikovano i oduzima mnogo vre,mena, ali je moguće".

Preporuka redakcije