Grčka se povinovala

Prethodno je postignut dogovor između grčke Vlade i međunarodne Trojke o drastičnim mjerama štednje.

„Dogovor koji je nakon dugih pregovora u Ateni postignut između grčke vlade i međunarodnih donatora ni na jednoj strani nije probudio veliku nadu. Grci su obećali što su morali obećati kako bi dobili novi paket financijske pomoći. Međunarodna trojka, koju čine predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Europske centralne banke i Europske komisije, postupa tako kao da vjeruje u oporavak grčke privrede. Ipak slike demonstracija i zapaljene njemačke zastave pokazuju da se pravi račun bez krčmara – odnosno bez grčkog naroda,“ komentira list Die Welt.

„Dugotrajni pritisak na Atenu doveo je do zaoštravanja frontova. Grčki bulevarski mediji u međuvremenu o EU pišu kao o neprijatelju, nije mali broj političara koji se tome pridružuju tražeći žrtvenog jarca jer je mnogo lakše krivicu prebaciti na druge, nego pogledati istini u oči,“ piše Seuddeutsche Zeitung.

„Atena se povinovala. Ne iz ubjeđenja, već zbog čiste potrebe za novcem,“ smatra komentator Schweriner Volkszeitunga.

Ko ima moć u Europi

Komentator Frankfurter Rundschaua je skeptičan: „Grčka ekonomija, industrija ili radnici neće biti spašeni zahvaljujući ovim mjerama štednje. Već sada je jasno: Najavljeno masovno smanjenje plaća će pojačati recesiju i time će razoriti sve planove o otplati dugova. Također se postavlja pitanje šta donosi smanjenje plaća zemlji, čiji izvoz iznosi osam posto od ukupnog ekonomskog učinka. No potčinjavanje Atene ipak možda nešto donesi euro-zoni. Naime strogost prema Grčkoj, koja u ekonomskom smislu nije važna, kao i formiranje nove fiskalne unije imaju jednu svrhu: da se pokaže ko ima moć u Europi,“ komentira Frankfurter Rundschau.

Flensburger Tageblatt pokazuje razumijevanje za zaposlene u javnim službama u Grčkoj: „Ovdje nije riječ o osobama koje najviše zarađuju, već o medicinskim sestrama, odgojateljicama, referentima ili socijalnim radnicima. To su sve grupe u kojima se ne zarađuje posebno mnogo. Njima je bez sumnje bitan svaki euro,“ smatra komentator Flensburger Tageblatta.

Novi pogled na spornu prošlost

List Neue Zuercher Zeitung piše o projektu kojim se pokušava ponuditi materijal za drugačije podučavanje o istoriji u Jugoistočnoj Europi.

„U zemljama Jugoistočne Europe do danas vlada veoma jak etnocentristrički pristup istorijskim zbivanjima,“ ocjenjuje istoričar Ekkehard Kraft u autorskom članku objavljenom u Neue Zuercher Zeitungu.

„Slika prošlosti, koja dominira u zemljama Jugoistočne Europe i koja se prenosi na naredne generacije i na koju državne obrazovne institucije gledaju kao na važan zadatak, podsjeća na trivijalne avanturističke romane u kojima postoji jedan heroj koji se bori protiv velikog broja nitkova. Pri tome je to u svakoj državi drugačije: Kao heroj važi vlastita nacija, a kao nitkovi susjedni narodi s kojima se tokom 19. i 20. stoljeća, tokom nastanka nacionalnih država nakon raspada Osmanskog carstva, bilo u konfliktu...1998. godine je stoga formiran „Zajednički istorijski projekat“ (Joint History Project) u okviru Centra za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi. Na ovom projektu radi tim povjesničara, pedagoga i učitelja iz svih zemalja regiona.“ List piše da se projekat provodi i u zemljama bivše Jugoslavije s izuzetkom Slovenije. Kada je o BiH riječ autor ocjenjuje: „Komplicirano državno ustrojstvo u BiH i brojne druge komponente otežavaju provođenje i ovog projekta.“

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose