Grčka od Njemačke traži ratnu odštetu

Grupa stručnjaka je u ime grčkog Ministarstva finansija pretražila arhive i navodno pronašla dokaze po kojima Njemačka tek treba da plati ratne reparacije Grčkoj. Kako piše dnevnik To Vima, izvještaj iz Atine, koji je tajno upućen u Berlin, potvrđuje da je Njemačka 1960. godine uplatila 115 miliona njemaökih maraka grčkim žrtvama nacionalsocijalističkog terora. Iz njemačkog ugla – to je sve što Grčka i treba da dobije. U Atini se pozivaju na Londonski sporazum o isplati dugova iz 1953. godine – tada je Njemačke pristala da isplati odštete, ali tek kada i formalno bude potpisan mirovni ugovor.

Nikad plaćeno

“Grčki zahtjev za reparacijama potpuno je opravdan”, smatra Hagen Flajšer, njemački profesor koji predaje na Univerzitetu u Atini. Prije 1990. godine su iz Njemačke uvijek poručivali da je „prerano, da je Njemačka podjeljena, a da je rat vodila ujedinjena, te da će se o reparacijama raspravljati kada se zemlja ponovo ujedini“, podsjeća Flajšer i dodaje: „Nakon ujedinjenja su odjednom promijenili priču: govorili su da je sada prekasno za reparacije jer je prošlo mnogo vremena!“ Istoričar osporava stav Berlina da je sa 115 miliona maraka izravnan sav dug prema grčkim žrtvama. „Moramo da stavimo tih 115 miliona u određeni kontekst: Holandija koja je imala znatno manje gubitke dobila je više novca.“

Prinudni kredit

U izvještaju grčkog Ministarstva finansija ne pominju se konkretne sume, ali udruženja žrtava govore o čak 160 milijardi eura, mada se pominju i dvostruko veći iznosi. Tu nisu uračunate samo odštete za ljudske živote i materijalnu štetu, nego i prinudno uzimanje „kredita“ od Grčke centralne banke 1942. godine. Takođe, Treći rajh je od Grčke prinudno naplaćivao troškove okupatorske vojske. Hagen Flajšer predlaže da se potražnja bankovnog novca razdvoji od ratnih reparacija „jer teško da će neka njemačka vlada napraviti presedan i početi sa isplatom reparacija“. U tom slučaju bi se u redu našle i mnoge druge zemlje. Što se tiče prinudnog kredita, još su nacisti uredno priznali i zaveli njegovo uzimanje – tadašnjih 476 miliona rajhsmaraka, u međuvremenu je sa kamatama prešlo 100 milijardi eura.

Šojble: „Bolje da se bave reformama”

Njemačka savezna vlada odgovara dobro poznatom formulom – pitanje ratnih reparacija davno je riješeno, kako je to za Noje osnabriker cajtung rekao ministar finansija Volfgang Šojble. „Umjesto što obmanjuju narod ovakvim pričama, grčki političari bi trebalo da ponude reforme“, kaže Šojble. Učiteljski nastup Volfganga Šojblea ovog puta je naišao na negodovanje cjelokupne političke scene u Atini. Ministar spoljnih poslova Dimitris Avramopulos je ponovio da su krizne reforme u Grčkoj i ratne reparacije odvojena pitanja, i da jedno ne isključuje drugo. U Grčkoj se tako nanovo rasplamsala negativna slika o Njemačkoj. Tiražne novine Ta Nea pišu o „hladnom ratu“ Berlina i Atine.

Autori: Janis Papadimitriju / Nemanja Rujević

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić