Grčka lebdi u praznom prostoru

Autor teksta u listu Suedduetsche Zeitung nije optimističan i smatra da će Grčka prije ili kasnije bankrotirati: „Taj prazan prostor se ne može ispuniti jer posla nema, ništa se ne može uštedjeti, a odluke se također ne donose. Praznina se ne može ispuniti čak ni povicima ljudi, koji osjećaju taktiziranje političara i panične opomene kreditora. Praznina je tu. Ovo je trenutak u kome bi iskrenost bar malo mogla pomoći. Opomena se upućuje prije svega grčkim političarima. Stepen neodgovornosti prema sopstvenom stanovništvu ali i prema partnerima, ne može se opisati riječima. Umjesto trasparentnosti, grčka partijska mašinerija pokazuje zagonetne igre borbe za interese i širi poluistine o stvarnom stanju zemlje i ulozi spasilaca. Ova vrsta komunikacije u najtežoj situaciji dovodi do samo jednog zaključka: Ovdje se traži krivac. Potreban je neko ko će na kraju izgovoriti ružne riječi da je Grčka bankrotirala,“ piše Sueddeutsche Zeitung

„Grčku su uništile subvencije“

List Berliner Zeitung o istoj temi piše: „Samo ako obećanja da Grčka želi strukturalnu transformaciju u modernu državu budu vjerodostojna, postoji nada. Samo tada ostanak ove zemlje u eurozoni ima smisla. Trojka Evropske unije koja će o tom postupku donijeti odluku sumnja međutim da postoji sposobnost za promjenu, bez obzira što Atina izražava tu želju. Da li Grčka želi postati zdrava država zasnovana na pravu, zakonu i transparentnosti? U posljednjih nekoliko dana stečen je utisak da to nažalost ne želi,“ piše Berliner Zeitung.

U listu Frankfurter Allgemeine Zeitung grčki ministar privrede Michailis Chrysochoidis ističe da su njegovu zemlju uništile subvencije:

„Subvencije su iscrpile osnovu za proizvodnju u Grčkoj i dovele do toga da ova zemlja sve manje izvozi. Dok smo s jedne strane uzimali novac od EU, nismo ga s druge strane inverstirali u razvoj konkurentnih tehnologija. Sve je potrošeno na konzumiranje. Rezultat je bio da su oni koji su nešto proizvodili, morali zatvoriti svoje firme. Osnovali su import firme zato što se na taj način može zaraditi više novca. Ministar je međutim upozorio da bi spirala drastične štednje i kraćenja i pooštrena recesija mogle jednog dana dovesti do 'velikog praska',“ piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Šerijat – moguć i u Njemačoj?

List Die Zeit tematizira izjavu ministra pravosuđa u njemačkoj saveznoj zemlji Rheinald-Pfalz, Jochena Hartloffa. U jednom intervjuu on je rekao da može zamisliti da bi u nekim slučajevima i u Njemačkoj islamski sudovi mogli biti od koristi kada bi imali ulogu posrednika:

„Ministar je naglasio da uključivanje jednog islamskog posrednika u spor može biti primjenjeno samo ako je riječ o sporovima koji se odnose na nasljedstvo ili rastave brakova. Ili naprimjer ako neko ima spor sa susjedom, poslovnim partnerom ili stanodavcem, može potražiti pomoć posrednika. To može biti neko koga poznaju obje strane, profesionalni medijator ili muslimanski vjerski službenik, ukoliko suprotstavljene strane u njega imaju povjerenja. Medijatori u slučajevima sporova koje obuhvata građansko pravo, sudovima štede i vrijeme i trud. U najboljem slučaju taj spor se može riješiti. Za ovakve konfliktne situacije moguće je angažovati i nekoga iz muslimanske zajednice. To je zapravo mislio ministar Hartloff. No, samo država je nadležna za izricanje kazni. Država koja se odrekne tog prava, gubi opravdanje za svoje postojanje,“ piše pored ostalog list Die Zeit.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg,. urednica: Jasmina Rose