1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Govor mržnje i poslušni novinari

Demokracija treba kritičku javnost i slobodne medije, a oni trebaju kvalitetne novinare. Bez jednog nema drugog, zaključak je u Bonnu održane konferencije Unaprijeđenje demokracije putem obrazovanja novinara".

Izbor je na prvi pogled velik - ali kako je kada se pogleda malo pažljivije?

Izbor je na prvi pogled velik - ali kako je kada se pogleda malo pažljivije?

Na prvi pogled razvoj medija na području jugoistične Europe (u što spadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, i Srbija, a prije njihova ulaska u EU podrazumijevale su se još i Bugarska i Rumunjska) je vrlo pozitivan. Unazad posljednjih deset do petnaest godina su osnovane brojne novine i tjednici, započele su emitirati program brojne nove televizijske i radio postaje. Novi mediji poput interneta su omogućili brz i jeftin pristup informacijama iz čitavog svijeta.

Kada se situacija u tim zemljama, međutim, malo bolje pogleda, vidi se da ispod površine štošta nije u redu. Puki broj novih medijskih proizvoda na tržištu još uvijek ne predstavlja sam po sebi neki napredak, smatra Nenad Šebek, izvršni direktor "Centra za demokraciju i pomirenje", međunarodne nevladine organizacije čije je regionalno sjedište u Solunu. On naglašava da je "pluralizam pozitivan tek ako se kroz taj pluralizam ima što reći i ako se izgovaraju prave vrijednosti. Samom eksplozijom medija mi nismo dobili niti medije koji su slobodni, niti medije koji su nezavisni niti medije koji su ozbiljni. Znači sam broj, sam kvantitet nikako ne može nadomjestiti kvalitetu."

Sex sales - seks prodaje: ovo staro načelo tržišta važi i za medijsko tržište

Sex sales - seks prodaje: ovo staro načelo tržišta važi i za medijsko tržište

Podilaženje najnižim ukusima

Umjesto povećanja broja medija koji žele izvještavati hrabro i kritički, na području čitave jugoistočne Europe je došlo do cvjetanja žutog tiska i jeftinih elektronskih medija s prizemnim sadržajima.

Inflacija medija sa sobom donosi i inflaciju novinara. Sve su popularniji tzv. građani-novinari, kada se obične ljude ohrabruje da kao izvjestioci javljaju o više ili manje skandaloznim zbivanjima iz njihovog neposrednog okružja, u medijima je sve više mladih, neiskusnih i nedovoljno obrazovanih novinara koji su uz to još i slabo plaćeni. Na njih se lako može vršiti utjecaj, njima je lako manipulirati.

Rezultat tog procesa je poražavajuć: medijski proizvodi često ne odgovaraju klasičnim europskim standardima, smatra Christoph Sodemann, osnivač "Medijske agencije za jugoistok", privatne firme koja se bavi kako produkcijom priloga za televiziju, tako i obrazovanjem mladih novinara. On je u jogoistočnoj Europi aktivan već desetak godina i dobro poznaje tamošnja tržišta. On smatra da je veliki problem što je "privatnim medijima u prvom redu stalo do profita. Oni samo gledaju kako da u što kraćem vremenu ostvare što veću zaradu, kvaliteta novinarstva ih uopće ne zanima, to je za njih samo ukras. A s druge strane je u većini javnih i državnih medija politički utjecaj joiš uvijek vrlo velik."

Tabloids

Žuta štampa je prisutna i u Njemačkoj - ali postoji i korektiv u obliku ozbiljnog, kritičkog i hrabrog novinarstva

Mediji ogledalo društva, društvo ogledalo medija

Posebno zabrinjavajuće je kada se te dvije negativne tendencije ujedine: tada nastaje vrlo opasna i otrovna mješavina, upozorava Isabella Kurkowski, iz njemačkog "Centra za međunarodnu migraciju i razvoj" (CIM), koja trenutno radi kao savjetnica bosansko-hercegovačkog Vijeća za štampu: "Po mom mišljenju situacija nije dobra. Bilježimo porast govora mržnje u medijima, jednako kao i porast politiziranja. Mediji se sve češće zloupotrebljavaju za kanaliziranje informacija, a ne za posredovanje informacija javnosti."

Dugo vremena su strani donatori štitili one rijekte nezavisne medije koji su pokušavali izvještavati kritički, i istovremeno su veliki novci uloženi u obrazovanje mladih novinara, i to je bilo vrlo potrebno i pozitivno. Vremena su se međutim promijenila, smatra Nenad Šebek, to više nije niti potrebno niti dostatno. Mediji su dio cjelokupnog društva i njihova demokratizacija može ići samo istovremeno s demokratizacijom čitave zemlje: "Mediji su ogledalo društva, ali i društvo je ogledalo medija. Mediji ne mogu biti bolji od društva u koujem se nalaze i u kojem djeluju. Postoje doduše uvijek i pojedine pozitivne iznimke, ali načelno mediji ne mogu biti napredniji od društva."

Preporuka redakcije