1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gorka poruka napada u Drezdenu

28. septembar 2016

Ko aktivira eksploziv pred džamijom, u kojoj se u tom trenutku bio imam s porodicom, spreman je i na žrtve, piše štampa nakon eksplozija u Drezdenu.

https://p.dw.com/p/2Qh2o
Deutschland Sprengstoffanschläge in Dresden
Foto: picture-alliance/dpa/S. Kahnert

U nedjelju oko 22 sata su u eksploziji oštećena vrata jedne džamije u Drezdenu. Imam i njegova porodica, koji su se nalazili u zgradi, nisu povrijeđeni. Pola sata kasnije u istom gradu je detoniran eksploziv pred Međunarodnim kongresnim centrom, gdje se za 3. oktobar planira dolazak kancelarke Angele Merkel i predsjednika Joahima Gauka povodom Dana njemačkog ujedinjenja. Tog dana će džamije imati i Dan otvorenih vrata. Bombe su izgleda iz ručne radinosti, počinioci su nepoznati, a policija pretpostavlja da su eksplozije povezane kao i da se, „makar u slučaju napada na džamiju", radi o ksenofobnim motivima. Policija je preduzela oštrije mjere predostrožnosti pred proslavu Dana ujedinjenja. Visokorangirani političari osudili su napade, a danas ih opširno komentariše i njemačka štampa:

Čista je slučajnost što nema mrtvih, piše Tririšer Folksfrojnd (Trir). List navodi da desničari u Njemačkoj imaju dobro umrežene strukture, slično poput islamista. To se moglo vidjeti u slučaju takozvanog Nacional-socijalističkog podzemlja (NSU), grupe koja je do otkrivanja ubila devet građana migrantskog porijekla i jednu njemačku policajku. „Među desničarima međutim ima i usamljenih počinilaca, koji su postali radikalni sami ili u malim grupama. Najprije napadaju imovinu, automobile, domove, kancelarije, džamije. Onda ljude – lokalne političare, strance. Atmosfera desničarske radikalizacije je vidljiva golim okom, broj napada drastično raste. Tome se mora mnogo odlučnije suprotstaviti nego do sada – to , pred 26. godišnjicu njemačkog ujedinjenja, nije izazov samo za Drezden i Saksoniju."

Međutim, ipak ima nešto oko tog Drezdena, pokrajine Saksonije i, šire, bivše istočne Njemačke. Još uvijek se ponedjeljkom u Drezdenu okupljaju „Patriotski Evropljani protiv islamizacije Zapada" (Pegida), doduše sada dođe po dvije ili tri hiljade ljudi dok ih je prošle godine bilo i po dvadeset hiljada. O specifičnostima istoka piše i ugledni Zidojče cajtung (Minhen): „Pet godina nakon otkrivanja ubilačke serije NSU i 24 godine od sukoba u Rostoku, malo se toga promijenilo kada je u pitanju nasilni rasizam. Naprotiv, spremnost na nasilje buja. Savezni ured za kriminalistiku u posljednjem izvještaju govori o klimi straha koju su desni ekstremisti proizveli u velikim dijelovima istočne Njemačke. Politika i država tokom dvije decenije nisu uspjele da preokrenu tu klimu. To je gorka poruka napada u Drezdenu."

Deutschland Mahnwache nach Sprengstoffanschläge in Dresden
Foto: picture-alliance/dpa/S. Kahnert

„Do nasilja nad ljudima ostao je samo mali korak. Ko aktivira eksploziv pred vratima džamije u kojoj se u tom trenutku nalazio imam sa svojom porodicom, taj je spreman i na žrtve", piše Noje osnabriker cajtung (Osnabrik). „Od povika Merkel mora da ode, preko napada bez povrijeđenih, nije više daleko ni nasilje protiv predstavnika politike koja se počiniocima očigledno gadi. Napadi pokazuju da ovdje neko ne zna za pardon u javnoj i agresivnoj demonstraciji moći. Političari bi mogli da se, osim riječi osude, pozovu i na nešto konkretnije. Kako bi bilo da se organizuju demonstracije koje bi pokazale da su počinioci u manjini? Građani Drezdena ne smiju dozvoliti da nastane utisak kako većina njih potajno aplaudira ovakvim nedjelima."

Lajpciger folkscajtung (Lajpcig), jedan od najtiražnijih listova u Saksoniji, piše: „Drezden i sa njim pokrajina Saksonija su nakon ovog napada naravno meta optužbi da su centar mržnje prema strancima u Njemačkoj. Tome za pravo daju izgredi u Hajdenau, Frajtalu i nedavno u Baucenu (mjestašca u Saksoniji, prim. red. DW). Ovo je samo dio slike i taj većini ljudi u Saksoniji nije pravo što uživaju takav imidž. Premijer pokrajine Stanislav Tilih ima priliku da o tome prozbori tokom Dana njemačkog ujedinjenja. Tu bi morao jasno da kaže da u Saksoniji postoji nulta tolerancija za ksenofobiju, da strahovi i brige ne smiju da se izmetnu u mržnju. Nadajmo se da će mu to poći za rukom."

Sasvim je drugačiji stav komentatorke ljevičarskog Tagescajtunga (Berlin). Ona smatra da trodnevnu proslavu Dana ujedinjenja koja za vikend počinje u Drezdenu i na kojoj se očekuje 250.000 ljudi treba – otkazati. „Zabava za građane. Dijeliće se baloni i olovke. Glasna muzika i bum-bum vatromet. Merkelova i Gauk. Osim toga: hiljade policajaca, specijalne jedinice i borci GSG-9. Kako bi se osigurali protokolarni termini šefa države i šefice vlade, kroz grad na Labi biće podignuta ograda od četiri kilometra. Hiljadu i po betonskih kocki – takozvanog Nica-kamenja – treba da zabarikadiraju ulice i javne trgove."

Ne zna se, piše dalje Tagescajtung, koga se treba više plašiti: saksonskih malograđana ili Islamske države. „Baš Drezden. Gdje se napadaju džamije. Gdje je politika slijepa na desno oko. Gdje Pegida maršira noseći vješala za Merkel i Gabrijela. U tom gradu treba slaviti? I to takozvano njemačko ujedinjenje? […] To ničemu ne vodi, osim problemima. Da li biste u kuću pozvali goste za koje sumnjate da će na ručak donijeti otrovnu salatu s tjesteninom? Ali, naravno da se proslava neće otkazati. Umjesto toga će se svi samohvalisati i lagati jedni druge u lice. Ništa ne valja na toj crno-crveno-žutoj fasadi. Taj bućkuriš koji finansiraju poreski obveznici bi stvarno trebalo otkazati."