1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Goran Hadžić - Istorijsko poglavlje

Hapšenje haškog bjegunca Gorana Hadžića jedna je od tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Da li od hapšenja profitira samo predsjednik Srbije Boris Tadić i da li se Srbija počela suočavati sa prošlošću?

ICTY je podigao 161 optužnicu. Svi osumnjičeni su uhapšeni. Hadžić je broj 161

ICTY je podigao 161 optužnicu. Svi osumnjičeni su uhapšeni. Hadžić je broj 161

„Srbija je jučer postigla veliki uspjeh. Uhapšen je haški optuženik Goran Hadžić“, piše „Osnabrücker Zeitung“ i nastavlja: „Proces protiv Hadžića će vjerovatno doprinijeti da se Srbija istinski suoči sa svojim zločinima u balkanskim ratovima. Do sada o tome nije bilo govora. Čak i sa prozapadno orjentisanim predsjednikom Borisom Tadićem je bilo potrebno da prođe više godina dok i posljednji haški bjegunac nije uhapšen".

Veliki profit predsjednika Tadića

Boris Tadić

"Možda je hapšenje ometao i sam predsjednik Tadić? Međutim, na kraju se priznaju samo rezultati. Hapšenjem osoba osumnjičenih za ratne zločine, među kojima je i nedavno uhapšeni Ratko Mladić, Tadić na unutrašnjopolitičkom planu dosta rizikuje. Uticaj nacionalista je i dalje veoma veliki. Međutim, predsjednik je opet na dobitku. Većina stanovništva zagovara njegov prozapadni kurs, što se pokazalo i na izborima 2008. godine kada je pobjedio nacionalistu Tomislava Nikolića. Većina se želi suočiti sa teškom prošloću Srbije i podržava Tadićeve namjere da zemlju uvede u EU. Hapšenje i isporučenje osumnjičenih za ratne zločine je jedan od uslova za ulazak u Uniju. Prepreka je pređena. EU sada odlučno mora krenuti u pristupne pregovpore sa Srbijom“, smatra komentator lista „Osnabrücker Zeitung“.

List "Die Welt" traži motive Hadžićevog hapšenja. „Međunarodni kazneni sud u Hagu je optužio nekoliko ratnih zločinaca, prije svega iz Afrike. Možda će jednog dana među njima biti i libijski diktator Gadafi. Mnogi optuženi su još uvijek slobodni i još nije izrečena ni jedna presuda. To pokazuje da političkih pritisaka ima i na međunarodno pravosuđe. Srbijanska vlada deset godina skoro da nije ništa radila na hapšenju haških optuženika. Nakon toga u relativnom kratkom vremenu hapsi Karadžića i Mladića, koji snose najveću odgovornost za ratne zločine. Zašto? Ne zato što su uvidjeli da treba uhapsiti zločince, nego zato što ih mami EU. Pa ipak, bez nekadašnje promjene političkog vođstva u Srbiji i dolaska Tadića, mnoge ćelije u Hagu bi ostale prazne”, konstatuje komentator lista “Die Welt”.

Suočavanje sa prošlošću

Uskoro ponovo zajedno, ali u Hagu. Karadžić, Mladić i Hadžić

Uskoro ponovo zajedno, ali u Hagu: Karadžić, Mladić i Hadžić

“Landeszeitung Lüneburg“ piše : „Posljednji balkanski kasapin mora odgovarati pred sudom“. Novinar ovog lista postavlja i pitanje: Da li je Hadžićevim hapšenjem otvoreno poglavlje povratka Srbije u evropsku porodicu? Ne, knjiga istorije se ne lista tako brzo. Pojedine stvari ukazuju na to da je počelo poglavlje srbijanskog suočavanja sa prošlošću. Beograd i Brisel se približavaju, ali još nisu blizu. Karadžić, Mladić i Hadžić su još uvijek za mnoge Srbe heroji. Beograd prije svega mora priznati nezavisnost Kosova. Međutim, to mu teško pada jer poraz na Kosovskom polju od Osmanlija 1389. godine se pogrešno tumači kao legenda o hrabrom, ali uvijek izdavanom narodu. Ta legenda je postala dio srpskog identiteta“, piše “Landeszeitung Lüneburg“.

„Berliner Zeitung“ piše da je Srbija pred Haškim tribunalom napokon ispunila svoju moralnu obavezu pred žrtvama građanskog rata vođenog na prostorima bivše Jugoslavije. „Srbija je godinama blokirala isporučenje osumnjičenih. Istinsko suočavanje sa građanskim ratom na prostoru bivše Jugoslavije je počelo. Međutim, najvažnije pitanje je ostalo otvoreno: Kako će se Srbija dalje odnositi prema Kosovu? Odgovor na ovo pitanje će jasno staviti do znanja da li je Beograd prihvatio novu balkansku realnost. Još uvijek se čuje da Srbija neće nikada priznati nezavisnost Kosova. Međutim, takva pozicija neće moći biti dugoročno održiva“, zaključuje komentator lista „Berliner Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose