1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Golanska visoravan: Misija Plavih šljemova pod pritiskom

Vijeće sigurnosti UN-a odlučuje u srijedu (26.06.) o produžetku misije UNDOF na Golanskoj visoravni. Eskalacija nasilja u Siriji dovela je ovu promatračku misiju UN-a u najveću krizu od početka mandata.

default

UNDOF

Dugo vremena je zaposlenje u "United Nations Disengagement Observer Force", kratko UNDOF, među vojnicima važilo za dobro plaćen i miran posao. Ove promatračke trupe UN-a od 1974. godine nadgledaju provođenje primirja između Izraela i Sirije i to na oko 70 kilometara dugom koridoru.

Ipak usljed sirijskog građanskog rata ova nekoć, u usporedbi sa drugima, mirna granica Izraela postala je problematična. I sirijske vladine trupe i opozicioni borci stalno upadaju u ovo područje, a više puta je došlo i do razmjene vatre sa izraelskim vojnicima. Nakon što su u maju filinpinski plavi šljemovi pali u ruke sirijskih pobunjenika Austrija je najavila povlačenje svojih vojnika. "Situacija je opasna," saopćila je Vlada u Beču. Jedan dio austrijskih vojnika se već vratio u domovinu.

Golan-Höhen Israel Syrien Zaun Grenze

Od početka građanskog rata u Siriji sve je više incidenata na Golanskoj visoravni

Klimav mandat

Zbog svega se postavlja pitanje da li je, s obzirom na promijenjeno stanje na terenu, aktualni mandat UN-a sada dovoljan? Iznenadno povlačenje Austrijanaca, koji su od početka bili noseći stub misije na Golanskoj visoravni, doprinijelo je da ovo pitanje postane vrlo važno uoči planiranog produženja mandata misije 26. juna. Odgovor na ovo pitanje za Heinza Gaertnera, profesora na austrijskom Institutu za međunarodnu politiku u Beču, je nedvosmislen. "Ne," kaže on. On smatra da je to neuspjeh međunarodne zajednice jer već odavno nije uspjela postaviti tu misiju na čvrste noge. "Misija je morala biti preinačena u misiju sa mandatom pri kojem postoji određena mogućnost da se sudjeluje u borbenim dejstvima," kaže Gaertner i dodaje da je to neophodno hitno učiniti kako bi se moglo odbraniti od napada sirijske vojske. "Samo na taj način se ova demilitarizirana zona može takvom i održati." Naime Plavi šljemovi trenutno imaju samo promatračku misiju i smiju vojno djelovati samo u slučaju samoodbrane.

U principu niko ne sumnja u to da je ova misija važna - možda čak važnija nego ikada ranije. Ujedinjeni narodi su zbog toga već potvrdili da će povećati broj vojnika u okviru misije Plavih šljemova sa sadašnjih 900 na 1250.

Syrien Golanhöhen Entführung UN-Soldaten

Promatračka misija UN-a na Golanskoj visoravni počela je 1974. godine

Ko će zamijeniti Austrijance?

Generalni tajnik UN-a Ban Ki Mun sada se nalazi pred problemom kako u kratkom vremenu zamijeniti 380 austrijskih vojnika. Fidži je predložio da uskoči umjesto Austrijanaca. Oni već sada šalju svoje vojnike kao zamjenu za vojnike iz Hrvatske, Japana i Kanade - zemalja koje su svoje trupe povukle još u proljeće ove godine. Misije u okviru Plavih šljemova su naime trenutno atraktivne za zemlje sa lošijim standardom. Vojnici iz ovih zemalja, koji učestvuju u međunarodnim misijima, su bolje plaćeni, nego oni koji ostaju u domovini, a potpuno neovisno od toga učešćem u misijama jedna zemlja može poboljšati svoj vanjskopolitički imidž. Stoga nije slučajno da veliki broj pripadnika Plavih šljemova potiče iz azijskih država, kao što su Filipini, Indija, Bangladeš ili Pakistan.

Ekspert za pitanja UN-a Andreas Zumach smatra da je neophodno da UN pronađe zamjenu za Misiju UNDOF-a. No pregovori sa skandinavskim zemljama, među kojima su Švedska i Danska, do sada su bili bez uspjeha. Ukoliko tako ostane onda na Golanskoj visoravni ubuduće neće biti zastupljena ni jedna europska zemlja. "Zbog toga je generalni tajnik UN-a sada upućen na to da prihvati ponude zemalja poput Fidžija ili drugih još problematičnijih zemalja kojima možda nedostaje i neophodno iskustvo u okviru misija Plavih šljemova," kaže Zumach. On smatra da bi bilo smislenije kada bi se Europljani skupa sa UN-om angažirali na tome da ova misija UN-a stane na stabilne noge. U Ujedinjenim narodima se u svakom slučaju još samo čude zbog manjka koordinacije među Europljanima. "Tamo se u najmanju ruku iza zatvorenih vrata smatra da jednostavno ne postoji zajednička vanjska politika - o zajedničkoj sigurnosnoj politici se uopće ne govori," smatra Andreas Zumach. "O tome se u međuvremenu može čuti samo još smijeh."

Österreichische UN-Soldaten beginnen Abzug aus Golan

Austrija je odlučila povući svoje vojnike sa Golanske visoravni

Dilema UN-a

Ekspert UN-a govori da je situacija šizofrena jer svi koji su u New Yorku ili bilo gdje drugo su svjesni da se će se situacija dramatično promijeniti kada više ne bude Asadove vlade. "Moguće je da će dijelovi Sirije postati područja u kojima djeluju terorističke grupe Al Kaide. Svi to znaju - samo to niko ne govori javno," kaže Zumach i dodaje da je u tom slučaju jedina moguća konsekvenca poboljšanje mandata UN-a. S druge strane bi takav pokušaj u Vijeću sigurnosti UN-a vjerojatno zbog protivljenja Rusije završio neuspješno jer bi ona tada indirektno priznala da će Asadova vlada jednom ipak pasti, a ona to neće učiniti bez velike nužde.

Bečki politolog Heinz Gaertner smatra da slična kriza postoji i u slučaju Misije UNIFIL u Libanu. I tamo su Plavi šljemovi samo promatračka misija. "Ukoliko dođe do eskalacije stanja tamo bi se mogla dogoditi ista situacija. Zemlje, koje su uključene u tamošnju misiju, bi s punim pravom mogle reći: Mi ovako ne možemo ispuniti mandat i stoga se povlačimo."

Autori: Jaenette Seiffert / Zorica Ilić

Odgovori urednik: Zoran Arbutina

Preporuka redakcije