Tibet China Einmarsch

Među stanovništvom na Tibetu se širila nesigurnost. Na radiju su čuli da je kineska Oslobodilačka vojska prešla rijeku Jangce (Yangtze) i granicu sa Tibetom. Vojska je na putu u glavni grad Lasu (Lhasa). Jampa Kelsang Pukang (Phukang) se dobro sjeća septembra 1950. godine. Tada mu je bilo sedam godina: „Moj prvi utisak, kada su Kinezi ušli u Lasu, bio je da su sasvim drugačiji nego što sam mislio. Prema stanovništvu su bili ljubazni i spremni za pomoć".

Pekingov cilj je bilo ukidanje tibetanskog feudalizma, modernizacija i očuvanje tibetanske kulture. „Kineska Komunistička partija i danas ulazak trupa na Tibet naziva „mirnim oslobađanjem Tibeta“, kaže Nele Noesselt iz hamburškog Instituta za izučavanje Azije (GIGA) i dodaje: „U prvoj fazi je svakako bilo zbližavanja pojedinih grupa na Tibetu i predstavnika komunista. Međutim, bilo je i konflikta i suzdržanosti."

Tibetansko-kineski sporazum koji obećava sve, a ne daje ništa

Dalaj lama je više puta putovao u Peking gdje je pregovarao sa kineskim vodstvom. U aprilu 1951. godine, dakle godinu dana nakon ulaska Oslobodilačke vojske na Tibet, Dalaj lamin izaslanik je potpisao  sporazum koji sadrži 17. tačaka.

Sporazumom između Lase i Pekinga Tibetancima je obećana autonomija i vjerska sloboda. Istovremeno je sporazumom regulisano da je Tibet dio Narodne Republike Kine. Tibet je zvanično od 1965. godine autonomni region. Međutim, Dalaj lama se još i danas bori za prava koja su obećana njemu i njegovom narodu.

Bez obzira na zbližavanje koje je bilo primjetno na početku, 1959. godine je došlo do ustanka protiv, kako to smatraju Tibetanci, kineske okupacije. Protestni pokreti su ugušeni u krvi. Dalaj lama je morao pobjeći u egzil, u Indiju.

Rješenje problema nije na vidiku

Dalaj lama je dugo bio vrhovni vjerski i svjetovni poglavar. Lobsang Sangay je u međuvremenu kao izabrani premijer tibetanske vlade u egzilu preuzeo političke poslove. To je Dalaj lamina mjera kojom u najmanju ruku želi pojasniti ko je njegov politički nasljednik.

"To ne pojednostavljuje odnos međunarodne zajednice sa tibetanskom vladom u egzilu jer sada postoje različiti poglavari - politički i duhovni. Tome treba dodati i predstavnike autonomnog regiona koji moramo posmatrati odvojeno. Tako da je iz ugla Zapada ova konstelacija dosta komplikovanija”, mišljenja je Noesseltova.

Rješenje tibetanskog pitanja se ne može očekivati u dogledno vrijeme. Dalaj lama se u egzilu ubuduće želi baviti isključivo religijskim pitanjima.

Ukoliko ikada bude u prilici da se vrati na Tibet, Dalaj lama kinesko društvo želi podučavati budističkom milosrđu i harmoniji.

Autor: Chi Viet Giang / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić