1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Godinu dana od ubistva Zorana Đinđića

Ono što se sa sigurnošću može rekonstruisati jeste-kada je stigao automobilom, kada je izašao i koliko je koraka napravio prije nego je bio pogođen smrtonosnim hicem. No, šta se ustvari desilo 12. marta i prije svega-zašto?

Zoran Djindjic

Zoran Djindjic

Umjesto da se sudskim procesom dobiju odgovori na ova pitanja, postoji opasnost da Ðindiceva smrt postane jedan od mnogobrojnih srpskih mitova.

Vec iste veceri kada je ubijen šef vlade, vlada je za ovaj zlocin optužila mafiju i grupe ratnih zlocinaca. Atentat je zajedno sa specijalnim jedinicama službe sigurnosti, takozvanim crvenim beretkama, organizovao "zemunski klan". Poimenicno su pomenuti šef specijalnih jedinica Milorad Lukovic, zvani Legija i voda podzemlja Dušan Spasojevic, poznat kao Duca Šiptar.

Oni su htjeli ubiti premijera zbog njegovog zalaganja u borbi protiv organizovanog kriminala i da haškom tribunalu izrucuje optužene za ratne zlocine. U akciji koja je uslijedila nakon ubistva Ðindica, uhapšeno je 12.000 osoba za koje se smatra da su kriminalci, ali je samo jedna šestina ostala pod istragom, još manje ih je optuženo. Drugi glavno optuženi Spasojevic je poginuo u sukobu sa policijom dok je Lukovic, još uvjek u bjegstvu.

Proces stoljeca, kako je ovaj proces nazvan u srpskim medijima, poceo je polovinom decembra pred novim specijalnim sudom za organizovane zlocine. Jedan od kljucnih svjedoka je ubjen,saopšteno je u ponedjeljak.

Specijalni sud se distancirao od teorije zavjere o kojoj naširoko govore srbijanski mediji.

Policija i državno tužilaštvo i dalje ostaju pri tome da su mafija i ratni zlocinci planirali i izvršili atentat. Novu tezu u igru je ubacio tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Dušan Mihajlovic koji je u jednom intervjuu izjavio da nije iskljuceno ucešce stranih tajnih službi, prije svih americke CIA koja je bila aktivna u Srbiji.

Novoizabrana konzervativna vlada, na cijem celu je Vojislav Koštunica, nece zvanicno obilježiti godišnjicu pogibije Zorana Ðindica.