1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Godina uspjeha i neuspjeha na putu BiH ka EU

BiH je 2010. godinu završila sa pohvalama Brisela na račun uspješno okončanog procesa vizne liberalizacije i izbora u zemlji. Pozdravljeni su koraci u cilju regionalne saradnje i pomirenja. Međutim, bilo je i kritika.

Bezvizni režim - najveći uspjeh u 2010. godini

Bezvizni režim - najveći uspjeh u 2010. godini

I pored pohvala, BiH je u 2010. godini dobila jednu od najlošijih ocjena u regionu o progresu na polju eurointegracija. Osnovna poruka EU Bosni i Hercegovini ostala je ista - neophodno je uspostaviti kostruktivan politički dijalog i stvoriti zajedničku viziju budućnosti zemlje.

Kada je proces približavanja BiH EU u pitanju, 2010. godina u najvećoj mjeri bila je obilježena procesom vizne liberalizacije. Da je zemlja uspjela da u potpunosti završi posao neophodan za dobijanje „bijelog Šengena“ uvjerile su se prvo ekspertske misije Evropske komisije, koje su u dva navrata, početkom godine i tokom ljeta, boravile u BiH. Na osnovu njihovih izvještaja Evropska komisija je u maju prvo predložila ukidanje viznog režima za BiH, a sredinom septembra predala i zvanični dokument Evropskom pralamentu i Vijeću u kome stoji da je BiH ispunila sve potrebne uslove za dobijanje „bijelog Šengena“.

Predstavljajući ovu pozitivnu ocjenu, komesarka za unutrašnje poslove EU, Sesilija Malmstrom je naglasila: „Narod, političari i vlasti u BiH uradili su mnogo posla. Ovo je nagrada za to. Ovo je dio integracionog procesa, a Evropska komisija pokazuje da ukoliko uradite ono što tražimo od vas i mi ćemo ispuniti naša obećanja. Ostvaren je veliki napredak i želim čestitati narodu BiH.“

Potrebno je što prije formirati vlast u BiH

Potrebno je što prije formirati vlast u BiH

Evropski parlament je, početkom oktobra sa 538 glasova „za“ i 47 „protiv“ dao „zeleno svjetlo“ za ukidanje viznog režima građanima BiH i Albanije. Poslije pozitivnih odluka Evropske komisije i Evropskog parlamenta, građene BiH od bezviznog režima dijelilo je još mišljenje Vijeća ministra EU. Specijalni izvjestila Evropskog parlamenta za BiH, Tanja Fajon tada je izjavila: „Evropski parlament je pokazao da smo ozbiljni kada govorimo o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana. I zemlje članice moraju da pokažu isto. Naš kredibilitet je u pitanju. Apelujem na sve koji imaju još rezervi - obje zemlje su tehnički spremne i krajnje je vrijeme da iz EU pošaljemo pozitivne vijesti u BiH i Albaniju“.

Iako je bilo par država, na čelu sa Francuskom, koje su imale pitanja i primjedbe na izvještaj o ispunjenosti uslova iz Mape puta, EU je uz konsenzus svih članica 8. novembra donijela odluku o ukidanju viza za građena BiH i Albanije.

Komesaraka Malmstrom je prilikom objavljivanja ove odluke u Briselu izjavila: „U pitanju je istorijski dan za građane BiH i Albanije. Donijeta je jednoglasna odluka u Vijeću ministra o ukidanju viznog režima.To je važan politički signal, ali i konkretna olakšica za građane ove dvije zemlje. Nadam se da će bezvizni režim stupiti na snagu prije Božića, i da će građani BiH i Albanije moći da posjete svoje rođake i prijatelje bez potrebe da za to čekaju vize.“ Bezvizni režim za građane BiH stupio je na snagu 15. decembra.

Kako do bolje funkcionalnosti BiH?

Primjer uspješnosti BiH u ispunjavanju uslova neophodnih za viznu liberalizaciju u Briselu se tokom 2010. godine često navodio kao formula mogućeg uspjeha zemlje i u drugim oblastima. Kada su ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO na sastanku u Talinu krajem aprila odlučili da pozovu BiH da se uslovno priključi Akcionom planu za članstvo (MAP), u EU su to vidjeli kao još jedan korak koji bi zemlju trebalo da usmjeri ka dajim refomskim procesima, ali i dovede do zajedničke poziciji domaćih političara prema svijetu, EU i Sjevernoatlantskoj alijansi.

Karte Bosnien (englisch)

Specijani izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pak je tada izjavila: „Ovo je dobar korak i može biti od pomoći kako bi se tamošnji političari približili jedni drugima, prvenstveno u sektoru odbrane. Dalje, to može uticati na približavanje u drugim sektorima. MAP predstavlja novu mogućnost i novi instrument za bolje funkcionisanje BiH“.

Mišljenja povodom pitanja - kako do bolje funkcionalnosti BiH, u Briselu su se mogla čuti i povodom petnaestogodišnjice godišnjice Dejtonskog sporazuma. Evropski parlamentarci ukazivali su na neophodnosti reforme sistema. Emine Bozkurt, koja je ispred grupe socijaldemokrata u Evropskom parlamentu zadužena za BiH izjavila je: „Najvažnije je pitanje - da li je Dejton, takav kakav je danas, dovoljno funkcionalan za budućnost zemlje? Trenuto postoje problemi, a BiH je potrebna potpuno funkcionalana država. Postojanje suviše slojeva vlasti otežava odluke koje bi zemlju vodile ka reformama neophodnim za ulazak u EU.“

Z ajednička vizija za budućnosti BiH

Izbori koji su se u BiH održali početkom oktobra u Briselu su ocijenjeni kao nova šansa za napredak zemlje, kako iznutra tako i u procesu eurointegracija. Da tokom prethodne četiri godine vodeće partuje nisu ispunile gotovo ništa od datih obećanja, a da se sljedeće četiri ne smiju izgubiti, naglasio je predsjednik Odbora za jugoistočnu Evropu u Evropskom parlamentu, Edvard Kukan. „Iako kaže da oktobarski izbori nisu donijeli velike promjene na političkoj sceni BiH“, Kukan dodaje:

Bosnien-Herzegowina EU Beitritt Symbolbild Flaggen

„Svaki izbori otvaraju nove mogućnosti za stvaranje funkcionalne države. Ovi izbori bi trebalo da posluže političarima u BiH kao nova šansa za odgovorno preuzimanje budućnosti svoje zemlje i početak zajedničkog rada kako bi ubijedili Evropu da BiH može da bude funkcionalna država“.

Da je u BiH neophodno da se poslije izbora „formira vlast koja će biti opredijeljena za evropsku budućnost zemlje“, izjavio je i komesar za proširenje, Štefan File, predstavljajući u novembru izvještaj Evropske komisije o napretku BiH u procesu eurointegracija. Opšta je ocjena da je ove godine BiH od Evropske komisije dobila lošiju procjenu napretka u odnosu na druge zemlje regiona. Evropska komisija upozorila je da nedostatak zajedničke vizije političkih lidera o pravcu u kom bi zemlja trebalo da se kreće blokira ključne reforme u zemlji i odlaže dalji progres BiH ka EU. Istovremeno u izvještaju se navodi da je zemlja učinla slab progres u pravcu ispunjavanja uslova neophodnih za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, kao i da su ekonomija i nezaposlenost bolne tačke BiH. Na samom kraju 2010. godine šefovi diplomataija EU ponovili su svoje zalaganje za evropsku perspektivu BiH, najavili pomoć na tom putu i buduće pojačano evropsko prisustvo u BiH.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije