1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Godina ograničenog napretka i propuštenih šansi

26. decembar 2012

Nakon 2011. godine, okarakterisane kao „ još jedne izgubljene godine“ na putu evrointegracija BiH, uslijedila je 2012. u kojoj je BiH od EU dobila opisnu ocjenu - „ograničeni napredak“.

https://p.dw.com/p/176O9
Foto: DW

Godina za nama počela je vidljivim pomakom kada je riječ o BiH. Poslije dugog vremena zastoja, što zbog izbornog procesa, što zbog nepostojanja saradnje i kompromisa među bh. političkim liderima, formiranje Vijeća ministara i usvajanje Zakona o cenzusu i državnoj pomoći, u Briselu su, uz „oprezni optimizam“, ocijenjeni kao pokretanje BiH u dobrom pravcu. Najviši evropski zvaničnici poželjeli su uspjeh u budućem radu novoizabranog Vijeća, ali i izrazili nadu da će vlasti u BiH raditi na onome što jeste želja njihovih građana i da će evropske poslove imati u svom fokusu. Naglasivši važnost 2012. i mogućnost da BiH stigne svoje susjede na evropskom putu, komesar za proširenje, Štefan File je u martu prilikom usvajanja Rezolucije Evropskog parlamenta o BiH poručio:

„Ono što nam je prevashodno potrebno jeste pozitivan duh u pravcu kompromisa u BiH. I Evropska komisija i Evropski parlament nastoje da ohrabre političare u BiH da naprave kompromis u evropskom duhu, da ostave prošlost i pokrenu zemlju prema njenoj evropskoj budućnosti“.

Brüssel Europäische Kommission Vjekoslav Bevanda und Stefan File
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i povjerenik EU za proširenje Štefan FileFoto: DW

Zamah na početku godine

U Briselu se u prvoj polovini ove godine nije isključivala ni mogućnost da BiH do kraja 2012. podnese zahtjev za kandidatski status. Očekivalo se da BiH završi poslove koji bi omogućili stupanje na nagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), potpisanog još 2008. godine, koji do danas nije stupio na snagu. Jedan ključni element za puno pokretanje ovog prvog ugovornog odnosa između EU i BiH jeste i usklađivanje Ustava BiH sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić Finci:

„Ako se postigne dogovor po pitanju Sejdić Finci presude, BiH će ući u potpuno novu fazu jer će to značiti implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mogućnost ulaska u pravi posao vezan za evrointegracioni proces“, izjavio je direktor direkcije za proširenje u Evropskoj komisiji, Stefano Sanino u maju ove godine, naglasivši da BiH „nikada nije bila tako blizu EU kao što je sad“.

Novi dogovori i obećanja

Evropska komisija je u cilju održanja pozitivnog zamaha u junu organizovala i Dijalog na visokom političkom nivou o procesu pristupanja sa BiH. Sastanak političkih lidera BiH i evropskih zvaničnika u Briselu završen je usvajanjem Mape puta koja bi omogućila BiH da do kraja godine podnese vjerodostojan zahtjev za kandidaturu. Svi prisutni su se saglasili da postoji optimizam i jedinstvo po pitanju ubrzanja evrointegracija BiH, a komesar za proširenje i izjavio:

„Postoji potencijal. Istovremeno svi smo svjesni i istorije koja građane i političare BiH stavlja pred veliki izazov. Nije naša uloga da donosimo odluke umjesto njih, ali je naša dužnost da pomognemo političarima u BiH da se fokusiraju na suštinu stvari kako bi se pripremili za novu fazu pristupnog procesa.“

Bez "zajedničke vizije"
Bez "zajedničke vizije"Foto: DW

Usaglašena Mapa puta predvidjela je između ostalog da se preuzimanje zakonske regulative EU vrši na ujednačen i koordiniran način na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se obezbijedi politički dogovor u pogledu sudske odluke u predmetu Sejdić-Finci i izvrše izmjene Ustava do novembra. Istovremeno očekivalo se da ova vrsta dijaloga na visokom nivou o pristupnom procesu BiH postane i stalni radni okvir, dodatni politički nivo već postojećeg dijaloga EU i BiH i svojevrsan „politički most “od danas do početka pristupnih pregovora BiH.

Još jedna propuštena šansa

Međutim dogovoreno iz junske Mape puta nije i ostvareno od strane bosanskohercegovačkih političkih lidera. Do dogovora oko izmjene Ustava nije došlo, a zacrtani rokovi su probijeni. Razočarani ovakvim ishodom u Evropskom parlamentu je ocijenjeno da je „zbog zaostajanja u reformskom procesu BiH je danas dalja od rješenja nego što je to bila prije 10 godina“ i da „predstavlja izvor nestabilnosti i brige za Evropu“. A prva riječ koju je komesar za proširenje EU, Štefan File izgovorio, predstavljajući u oktobru izvještaj Evropske komisije o napretku BiH bila je „nažalost“:

“Nažalost BiH je napravila ograničeni napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma i stvaranju funkcionalnijih, koordinisanijih i održivijih institucionalnih struktura. Razočaravajuće je i to što obaveze preuzete tokom dijaloga na visokom političkom nivou o napretku u evrointegracionom procesu nisu ispunjene, a rokovi probijeni.”

Evropska komisija je navela i da u zemlji nedostaje “zajednička vizija” među političarima o putu, budućnosti i institucionalnom uređenju zemlje. Isto je ponovljeno i krajem godine kada su zemlje članice EU zaključile da je usklađivanje Ustava zemlje sa presudom Evropskog suda za ljudska prva „prioritetno pitanje“ za BiH. Iz Brisela je, istovremeno, upozoreno na potrebu uspostavljanja nezavisnog i efikasnog pravosudnog sistema u BiH, kao i što brže prilagođavanje promjenama koje će nastati ulaskom Hrvatske u EU, pogotovo u polju izvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH. Na kraju zaključaka, zemlje članice EU apelovale su, još jedan put, na bosanskohercegovačke političke lidere da intenziviraju napore u ostvarivanju preuzetih obaveza zarad svojih građana i zemlje. U tom cilju, naglašena je neophodnost formiranja stabilnih vlasti na svim nivoima, koje će za prioritet imati fokusiranje na evropsku agendu BiH.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Evropske komisije Baroso
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Evropske komisije BarosoFoto: DW/Maksimovic

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić