1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Godišnjica „oslobađanja“ Tibeta

Tibet je godinama tema zbog koje se vode žučne rasprave na međunarodnoj političkoj sceni. Prije 61. godinu je kineska Oslobodilačka armija umarširala na Tibet. Tibetanci se i danas bore za svoja prava na Tibetu.

Tibetanci žele više autonomije

Tibetanci žele više autonomije

Među stanovništvom na Tibetu se širila nesigurnost. Na radiju su čuli da je kineska Oslobodilačka vojska prešla rijeku Jangce (Yangtze) i granicu sa Tibetom. Vojska je na putu u glavni grad Lasu (Lhasa). Jampa Kelsang Pukang (Phukang) se dobro sjeća septembra 1950. godine. Tada mu je bilo sedam godina: „Moj prvi utisak, kada su Kinezi ušli u Lasu, bio je da su sasvim drugačiji nego što sam mislio. Prema stanovništvu su bili ljubazni i spremni za pomoć".

Podizanje kineske zastave na proslavi 60. godišnjice mirnog oslobađanja Tibeta.

Podizanje kineske zastave na proslavi 60. godišnjice mirnog "oslobađanja" Tibeta.

Pekingov cilj je bilo ukidanje tibetanskog feudalizma, modernizacija i očuvanje tibetanske kulture. „Kineska Komunistička partija i danas ulazak trupa na Tibet naziva „mirnim oslobađanjem Tibeta“, kaže Nele Noesselt iz hamburškog Instituta za izučavanje Azije (GIGA) i dodaje: „U prvoj fazi je svakako bilo zbližavanja pojedinih grupa na Tibetu i predstavnika komunista. Međutim, bilo je i konflikta i suzdržanosti."

Tibetansko-kineski sporazum koji obećava sve, a ne daje ništa

Dalaj lama je više puta putovao u Peking gdje je pregovarao sa kineskim vodstvom. U aprilu 1951. godine, dakle godinu dana nakon ulaska Oslobodilačke vojske na Tibet, Dalaj lamin izaslanik je potpisao  sporazum koji sadrži 17. tačaka.

Novi premijer tibetanske vlade u egzilu Lobsang Sangay i duhovni vođa Tibetanaca Dalaj lama.

Novi premijer tibetanske vlade u egzilu Lobsang Sangay i duhovni vođa Tibetanaca Dalaj lama.

Sporazumom između Lase i Pekinga Tibetancima je obećana autonomija i vjerska sloboda. Istovremeno je sporazumom regulisano da je Tibet dio Narodne Republike Kine. Tibet je zvanično od 1965. godine autonomni region. Međutim, Dalaj lama se još i danas bori za prava koja su obećana njemu i njegovom narodu.

Bez obzira na zbližavanje koje je bilo primjetno na početku, 1959. godine je došlo do ustanka protiv, kako to smatraju Tibetanci, kineske okupacije. Protestni pokreti su ugušeni u krvi. Dalaj lama je morao pobjeći u egzil, u Indiju.

Rješenje problema nije na vidiku

Ulazak kineske vojske na Tibet

Ulazak kineske vojske na Tibet

Dalaj lama je dugo bio vrhovni vjerski i svjetovni poglavar. Lobsang Sangay je u međuvremenu kao izabrani premijer tibetanske vlade u egzilu preuzeo političke poslove. To je Dalaj lamina mjera kojom u najmanju ruku želi pojasniti ko je njegov politički nasljednik.

"To ne pojednostavljuje odnos međunarodne zajednice sa tibetanskom vladom u egzilu jer sada postoje različiti poglavari - politički i duhovni. Tome treba dodati i predstavnike autonomnog regiona koji moramo posmatrati odvojeno. Tako da je iz ugla Zapada ova konstelacija dosta komplikovanija”, mišljenja je Noesseltova.

Rješenje tibetanskog pitanja se ne može očekivati u dogledno vrijeme. Dalaj lama se u egzilu ubuduće želi baviti isključivo religijskim pitanjima.

Ukoliko ikada bude u prilici da se vrati na Tibet, Dalaj lama kinesko društvo želi podučavati budističkom milosrđu i harmoniji.

Autor: Chi Viet Giang / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić