1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Godišnjica Međunarodnog suda pravde u Hagu

Na današnji dan prije 60 godina, svoju prvu sjednicu je održao Međunarodni sud pravde, glavni sudski organ UN-a.. Ovaj sud niti može izreći zatvorsku kaznu niti osuditi pojedinca. Procesi se često vode po nekoliko godina i veoma su komplikovani. Osim toga, Međunarodni sud pravde dreba i sredstva. Njegov godišnji budžet je samo 15 miliona dolara.

Prva sjednica Međunarodnog suda pravde 18.04.1946

Prva sjednica Međunarodnog suda pravde 18.04.1946

U posljednjih nekoliko godina je najviše novinske naslove pravio sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije pred kojim je vođen proces i protiv preminulog bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Od jula 2002 godine u Hagu djeluje i Međunarodni kazneni sud koji se takođe bavi ratnim zločinima prije svih počinjenim u Kongu i Darfuru.

Mnogo stariji od ova dva tribunala je Međunarodni sud pravde. Za UN je ovaj sud glavni sudski organ za sve sukobe između država. To znači, da za razliku od tribunala za ratne zločine, ovdje ne mogu odgovarati pojedinci. Takođe i za razliku od Međunarodnog suda za ljudska prava Vijeća Evrope u Strazburu, ovdje tužbe protiv država ne mogu podnositi pojedinci. Jedan od zadataka Međunarodnog suda je i davanje savjetodavnih mišljenja.

«U protekllih 60 godina od svog osnivanja, riješeno je oko 130 međunarodnih sporova, izrečeno je na desetine presuda kao i jedan broj savjetodavnih mišljenja. Naravno da je teško reći kakve konkretne efekte ima presuda na obične ljude. Evo jednog primjera. U procesu između Nigerije i Kameruna, morala je biti preispitana kompletna dužina granice, što je otprilike oko 1.600 kilometara. Nakon višegodišnje demarkacije koja je uslijedila nakon presude, sada se nalazimo pred krajem konflikta između dvije države koji je vodio takođe i vojnim sukobim».

Pojašnjava jedini Nijemac sudija u međunarodnom sudu pravde, 61-dno godišnji borac za ljudska prava Bruno Simma.

Na sam dan šezdesetogodišnjice, danas se nastavlja rasprava po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnosno danassnje Srbije i Crne Gore za genocid, poccinjen nad Bossnjacima u ratu od 92. do 95. godine. Postupak se završava devetog maja, a odluku suda ne bi trebalo očekivati prija kraja ove ili početka naredne godine. Proces u Hagu prati, Dževad Sabljaković.

«Kakva god da bude, ta odluka će zauzeti istaknuto mjesto u istoriji Međunarodnog suda pravde, koja je ušla u sedmu deceniju. Jer na petnaestočlanom sudskom vijeću je težak zadatak: na osnovu onog što je navedeno u tužbi i dvoipomjesečnoj raspravi sudije treba da odluče da li su zločini, počinjeni između 92. i 95. u Bosni i Hercegovini, i koje ne poriče ni tužena strana, izvršeni uz pomoć Beograda i sa genocidnom namjerom ili ne».

Ideja o osnivanju Međunarodnog suda pravde potiče još iz vremena Saveza naroda, organizacije iz koje su nastale UN. Naime, ukoliko je došlo do sukoba između dvije i više država, onda je bolje da to riješavaju nezavisne sudije, nego da se konflikt riješava oružanim nasiljem. Inače, u ratu na kraju krajeva važi pravilo jačega, ali su UN upravo osnovane kako bi spriječavale izbijanje ratova.