1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Godišnjica aneksije – bez euforije

Kada je prije dvije godine Rusija anektirala Krim, u Moskvi su svi slavili. Sada takvih slavlja više nema, svakodnevica i ne daje povoda za takve stvari. Ipak, Rusi vjeruju u ispravnost aneksije.

Rusija je strpala Krim u svoj džep. U decembru 2015, Ruska centralna banka je izdala novu novčanicu od 100 rubalja, na kojoj se vide grad Sevastopolj i dvorac „Lastavičje gnezdo“ – zaštitni znak poluostrva. Svakodnevno podsjećanje da Krim faktički pripada Rusiji.

Protivpravna aneksija

Prije tačno dvije godine, 16. marta 2014, na Krimu je održan takozvani „referendum“. Navodno je 97 odsto stanovnika bilo za pripajanje Ruskoj federaciji. U nedjeljama prije toga Rusija je iskoristila nesigurnost poslije promjene vlasti u Kijevu i preuzela vojnu kontrolu Krima. Ruski predsjednik Vladimir Putin je tek godinu dana kasnije priznao da je angažovao i vojsku. Ni Ukrajina ni međunarodna zajednica ne priznaju aneksiju koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Zapadne zemlje su uvele sankcije kao što su zabrane ulaska i zamrzavanje računa ruskih i ukrajinskih političara. Zapadne i prije svega američke firme kao Epl povukle su se sa Krima.

Tada je Rusija slavila „ponovno ujedinjenje“ sa Krimom kao istorijski događaj. Na Crvenom trgu u Moskvi je održano veliko slavlje. Putin je govorio o „povratku Krima u domaću luku“. I ove godine su za 18. mart u glavnom gradu predviđene svečanosti i koncert – doduše, skromnijeg obima.

Ukraine am Grenzübergang Kalantschak

Svakodnevnica na graničnom prelazu Kalančak

Manje novca, manje izvještaja

„Euforija se malo stišala“, kaže Jens Zigert, bivši šef fondacije „Hajnrih Bel“ u Rusiji bliske stranci Zelenih. „Na televiziji kojom upravlja država, sada se relativno malo govori o Krimu“, konstatuje taj stručnjak koji živi u Moskvi, dodajući da su sada u prvom planu teme kao što je ruska vojna akcija u Siriji. Rusko rukovodstvo je krimsko pitanje proglasilo završenim. S druge strane, pokazuje se koliko su direktne posljedice aneksije Krima bile teške i skupe. „To otrežnjuje“, kaže Zigert.

To potvrđuje i Lev Gudkov, rukovodilac renomiranog moskovskog Instituta za istraživanje javnog mnjenja „Levada“. „Euforije više nema, a nije ni mogla dugo da traje“, kaže Gudkov: „ljudi imaju osjećaj da su uvučeni u duboku i dugotrajnu ekonomsku krizu.“

Kada Rusi danas kupuju banane ili krompir svježe odštampanim krimskim novčanicama, za istu sumu mogu da kupe još samo polovinu stvari koje su mogli da kupe prije dvije godine. Ruska valuta je dosta izgubila na vrijednosti, građani su postali siromašniji. Stručnjaci kao glavni razlog za to navode pad cijena nafte na svjetskom tržištu – a nafta je najvažnija izvozna sirovina Rusije. U ruskim samoposlugama danas nema ni zapadnih proizvoda, no to je posljedica kontramjera koje je Rusija uvela u ljeto 2014. Tada je to bila reakcija na odluku Zapada da zbog eskalacije rata u Istočnoj Ukrajini ograniči pristup ruskih banaka zapadnom kapitalu.

Nepromijenjeno odobravanje aneksije

Iako je većina Rusa morala da stegne kaiš, njihovo mišljenje o aneksiji Krima se nije promijenilo, kaže Gudkov: samo svaki peti građanin povezuje sadašnju tešku ekonomsku situaciju sa Krimom. „Većina smatra da je za to kriva politika Zapada koju smatraju neprijateljskom“, kaže: „čak 83 odsto ispitanih smatra da je Krim ruski i da to treba i da ostane“. Ostali instituti za istraživanje javnog mnjenja, kao što je državni blizak WZIOM, navode još veće brojke.

Gudkov to objašnjava državnom kontrolom televizije, koja je za većinu Rusa najvažniji izvor informacija. Velika većina njih još vjeruje u propagandu od prije dvije godine. Tada je u Moskvi rečeno da je Rusija vojno intervenisala na Krimu da bi zaštitila građane koji govore ruski od ukrajinskih desničarskih radikala. Samo malo ljudi zna da takve prijetnje nikada nije bilo. I vjerovanje da je Krim „uvijek bio ruski“, još uvijek je široko rasprostranjeno.

Ukraine Russland Krim Anschluss 1. Jahrestag

Prva godišnjica aneksije svečano je proslavljena

U planu investicije vrijedne milijarde

„Otrežnjenje ne dovodi u pitanje radost i zadovoljstvo zbog toga što Krim sada ponovo pripada Rusiji“, kaže politikolog Zigert. „Raspoloženje je ovakvo: ono što smo učinili je ispravno, ali situacija je teža nego što smo mislili.“ Osim toga, „propaganda je zamaglila“ pravu cijenu aneksije.

Rusija od prije dvije godine upumpava milijarde u Krim. Nakon što je Ukrajina prošle godine zaustavila protok robe i prekinula snabdijevanje poluostrva strujom, Moskva se nalazi pod posebnim pritiskom. Gasovod, dalekovod i most koji spaja poluostrvo sa ruskom teritorijom upravo su u izgradnji. Osim toga, Rusija mnogo investira u uspostavljanje svoje vojne strukture na Krimu. Moskva, prema navodima vlade, do 2019. namjerava da u Krim uloži 700 milijardi rubalja (oko deset milijardi dolara).

Uprkos velikim troškovima, u javnosti nema kritike aneksije Krima i njenih posljedica. Krajem januara, jedan amaterski snimak iz Moskve izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama. Na njemu se vidi kako ispred jedne banke u Moskvi protestuju jer zbog pada vrijednosti rublje ne mogu više da otplaćuju kredite u zapadnim valutama. „Vratite im taj Krim“, kaže kroz suze jedna očajna žena, i dodaje: „gdje treba da živim? Na Krimu? Na ulici?“ – Takvi glasovi su u današnjoj Rusiji uglavnom – izuzetak.

Preporuka redakcije