1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Godišnji deficiti smanjeni, ukupno zaduženje povećano

Članice Europske unije koje je snažno pogodila kriza i dalje tonu. Neke od manje pogođenih zemalja zabilježile su čak suficit u proračunu za 2011. To pokazuju podaci europskoga statističkog ureda Eurostata.

Ukupni rezultat sadrži jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je da su deficiti državnih proračuna uglavnom smanjeni, u nekim zemljama i osjetno. Prosjek proračunskog deficita svih članica EU-a iznosio je 2010. 6,5 posto BDP-a, a 2011. je smanjen na 4,4 posto. No, unatoč pozitivnom razvitku, prosječan deficit je i dalje znatno iznad dopuštene granice prema kriterijima za stabilnost eura od 3,0 posto.

Loša vijest je da je ukupno zaduženje povećano, unatoč svim naporima oko konsolidacije proračuna. Prosječno zaduženje EU-a u 2011. iznosilo je 82,5 posto BDP-a – 2010. je ono bilo 80 posto BDP-a. U euro-zoni je ukupno zaduženje poraslo s 85,4 posto na 87,3 posto. I ono je znatno iznad dopuštenoga. Naime, prema mastriškim kriterijima za stabilnost eura ukupno zaduženje ne smije prijeći 60 posto BDP-a.

Brüssel EU-Gipfel Angela Merkel Antonis Samaras

Grčki premijer Antonis Samaras i njemačka kancelarka Angela Merkel

Vrlo različiti rezultati

Iza prosječnih vrijednosti se, međutim, kriju vrlo različiti rezultati pojedinih zemalja. Luksemburg je u 2011. ukupno zaduženje povećao za samo 0,3 posto, Finska za 0,6 posto, Njemačka za 0,8 posto. S druge strane Grčka i Španjolska su ukupno zaduženje u 2011. povećale za 9,4 posto BDP-a, a Irska za čak 13,4 posto. A bilo je i zemalja u čije porezne blagajne se 2011. više novca slilo nego što je potrošeno, primjerice Mađarska s +4,3 posto, Estonija s +1,1 posto i Švedska s +0,4 posto.

Tallinn Estland ehemals Reval

Glavni grad Estonije - Talin

Kod ukupnog zaduženja najbolje stoje Estonija (ukupno zaduženje 6,1 posto BDP-a), Bugarska (16,3 posto) i Luksemburg (18,3 posto). Najlošije su, prema očekivanjima, Grčka sa 170,6 posto BDP-a, Italija (120,7 posto), Portugal (108,1 posto) i Irska (106,4 posto). Ove brojke pokazuju kako velike su razlike između pojedinih članica Europske unije i glede proračunskih deficita i glede ukupnog zaduženja.

Dobri i loši primjeri

Razlog za veliku zabrinutost je činjenica da se u nekim zemljama ukupno zaduženje i dalje povećava, primjerice u Grčkoj za koju je proljetos očekivano ukupno zaduženje u 2011. od 165,3 posto BDP-a, a iznosilo je 170,6 posto. Španjolska je imala deficit za gotovo jedan posto veći nego što se proljetos očekivalo. I deficiti Portugala i Irske ispali su veći nego što se proljetos očekivalo.

To pokazuje da krizne zemlje gotovo uopće ne uspijevaju smanjiti zaduživanje, unatoč međunarodnoj pomoći, nego da djelomice sve više tonu u dugovima. Grčka bi do 2020. trebala smanjiti ukupno zaduženje državnog proračuna na 120 posto BDP-a. A problematično je već zaduženje od 80 posto, kakvo je primjerice krajem 2011. imala i Njemačka (80,5 posto BDP-a). Grčka će zato teško moći objasniti zašto želi stalno nove ustupke kad ne uspijeva provesti dogovoreni kurs konsolidacije. S druge strane zemlje poput Estonije pokazuju da i vlastitim snagama mogu konsolidirati državne financije.

Autori: Christoph Hasselbach/Anto Janković

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić