1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Godišnja bilansa rada Goethe-instituta

Širenje njemačke kulture i jezika, ali i interkulturnog dijaloga, kao i podrška kulturnim aktivnostima u zemaljama u razvoju, to su zadaci kojima se bavi Goethe- institut. I to u 142 odjela u 81 zemlji svijeta.

default

Na izmaku je jedna turbulentna godina.Već na samom početku godine, budžet je bio manji za 13,5 miliona eura. Uslijedile su debate o strukturi i zadacima, pa je predsjednica Goethe- instituta Jutta Limbach, prijetila zatvaranjem pojedinih odjela u zemaljama zapadne Evrope. Onda je medjutim, došlo do preokreta, politika je stala iza organizacije i odobrila više novca. Pa, ipak moralo se više štedjeti i nastaviti sa reformom, kazala je izmedju ostaloga Jutta Limbach na godišnjoj konferenciji za novinare u Berlinu. Najprije se treba zahvaliti parlamentu, koji je povećao godišnji budžet 13,5 miliona eura, tako da sada iznosi oko 110 miliona. To je pozitivan signal za sveukupan rad Njemačke na kulturnoj i obrazovnoj prezentaciji u inostranstvu, ističe generalni sekretar Goethe-instituta Hans-Georg Knopp:

“ Nama je potrebna medjunarodna mreža, uvezivanje u cijelom svijetu. A, vanjska kulturna politika je investicija za našu budućnost”.

U toj budućnosti Goethe-institut može, zahvaljujući povećanju budžeta , nastaviti sa radom u 80 zemalja. Dakle, ne mora zatvoriti ni jedan od svoja 144 odjela u svijetu. Pa, ipak neće sve ići kao do sada. Velika koalicija je uz povećanje sredstava postavila i uvjete koji glase: koncentracija na suštinske zadatke , nova partnerstva, poboljšanje postojećih struktura i efektivnije korištenje resursa. Jürgen Maier, izvršni direktor Goethe-Instituta::

“ U inostranstvu nećemo mijenjati svoje aktivnosti , ali ćemo smanjiti za 10 procenata broj njemačkih saradnika koji tamo rade. A, tokom sljedeće godine ćemo ispitati u kojoj mjeri zaista ima smisla naša djelatnost. U zemljama gdje smo aktivni sa nekoliko instituta, želimo inicirati specijalizaciju i podjele zadataka izmedju različitih mjesta , tako da ćemo djelovati na širem područkju jedne zemlje."

Takva varijanta već je isprobana u Turskoj. Goethe-Instituti postoje u Ankari, Izmiru i Istanbulu, dok je u drugim dijelovima zemlje teško moguće ostvariti susret sa njemačkom kulturom. “ Onaj ko nama ne može doći, idemo mu u susret”, glasila je deviza po kojoj je voditeljica istanbulskog instituta , uputila njemačke dokumentarne i kratke filmove na put kroz cijelu Tursku. I to, sa iznenadjujućim uspjehom. Ne samo što su filmovi našli gledaoce, nego se vodila i diskusija o evropskim vrijednostima. Tako se uz pomoć umjetnosti postiže dijalog kultura, čije je vodjenje sa cjelokupnim islamski svijetom, jedan od težišnih zadataka Goethe –instituta:

" Reforme bi uvijek trebale imati za cilj da se instituti i njihovi saradnici u svijetu još više pojačaju”.

Goethe- institut stavlja posebne akcente u svom radu, zavisno od zemlje i regiona u kojem djeluje. U Rusiji i Indiji je na primjer drastično porastao interes za njemački jezik. Razlog leži u sve većoj trgovinskoj povezanosti srednjih poduzetnika. Potpuno je drugačije u ostalim regionima Azije, koji su u fazi brzog privrednog rasta. Tamo je interes za ono što dolazi iz Evrope sve manji. Te zemlje imaju izuzetnu potrebu za vlastitim kulturnim predstavljanjem i potrebna im je pomoć. To im ne može pružiti sam Goethe- Institut, ali bi uvezivanje sa drugim organizacijama i privredom, bilo itekako potrebno.