1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Globalna trgovina otpadom

Prema dosada poznatim podacima, na više međusobno udaljenih deponija Abidjana, glavnog grada Obale Slonovače, je u noći između 19. i 20 augusta istovarena 581 tona otrovnog otpada. Više od 35 000 ljudi zatražilo je liječničku pomoc zbog trovanja, a šestoro je ljudi umrlo od posljedica udisanja otrovnih plinova i isparavanja.

Elektronički otpad sa zapada završava često na smetlištima u Africi

Elektronički otpad sa zapada završava često na smetlištima u Africi

Andreas Bernstorff mogao bi govoriti o brojnim skandalima - samo u vrijeme njegovog angažmana u Greenpeaceu on je dokumentirao više od 80 skandala sa odlaganjem otrovnog otpada u Africi. Većina ih, međutim, datira iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Bernstroff je bio iznenađen kada je čuo za skandal u Obali Slonovače, mislio je da takvi slučajevi pripadaju prošlosti:

«Iz nekog razloga je to prošlo mimo kontrole evropskih vlasti. A u Abidjanu su takvi odnosi, da samo netko ispruži ruku, i pobrine se za to da se sve istrese na različite deponije u gradu.»

Protiv nizozenske firme sada se vodi istraga i u matičnoj zemlji, a Bernstroff je uvjeren da nisu točne tvrdnje kako se sve odvijalo po propisima:

«Postoji bazelska konvencija, koja zabranjuje istovar opasnih otpada u zemlja koje nisu članice OECD-a, postoji potom ugovor iz Lomeakojim se EU obavezuje da neće izvoziti otpad u Afriku, i na kraju je tu konvecija iz Bamaka, kojom se afričke zemlje obavezuju da neće tolerirati uvoz otpada na afrički kontinent.»

I Michael Dreyer iz njemačkog Društva za tehničku suradnju, tvrdi kako je ovaj sadašnji slučaj Obele Slonovače iznimka, a ne pravilo. Danas više nije toliki problem u trgovini opasnim kemikalijama, već u prvom redu sve veća količina elekrto-otpada:

»Time što su proizvođači obavezni da preuzimaju stare i pokvarene uređaje, oni se morau snalaziti. Prava reciklaža je suviše skupa, i zato se oni odlučuju za uklanjanje na crno: Primjerice u Hamburškoj luci se kontejneri do vrha pune starim kompjuterima, koji, kada se istovaruju, više nisu čitavi. Tu bi trebale industrijske zemlje spriječiti da se taj otpad deklarira kao korisna roba.»

Taj elektro-otpad završava i Aziji ili Zapadnoj Africi. U Nigeriji, primjerice, 85 % eletroničkih uređaja koji dolaze sa zapada završavaju na otpadu.

Otrovni otpad posebne vrste predstavljaju issluženi brodovi, objašnjava Bernstorff:

«To je globalna trgovina. Prekooceanski brodovi iz čitavog svijeta se ne režu u Evropi, Sjevernoj Americi ili Japanu, jer tu ima azbesta i otrovnih lakova. To se obavlja u Aziji, direktno na samoj obali.»

To je vrlo unosan posao za one koji se brodova žele riješiti. U kalkulaciji cijene posla računa polazi se od cijene željeza. Standardni brod od 10 000 željeza tona tako donosi oko četiri miliona dolara.