1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Glazba je moja religija"

Od Rock 'n' Roll-legende Jimi Hendrixa do talijanske rokerice Gianne Nannini - mnoge zvijezde glazbu nazivaju svojom religijom. No, to ni njih ni njihove obožavatelje ne čini vjernicima.

"Pjevanje je za mene kao mantra ozdravljenja", rekla je Gianna Nannini u jednom intervjuu. "Dok pjevam osjećam se kao da sam u transu. Pjevanje me čini sretnom i mijenja moju svijest. Taj osjećaj želim podijeliti sa svijetom." No, nakon toga pojašnjava: "Ja nisam religiozna."

Domoradočka stanovništva se preko glazbe povezuje s bogovima

Domoradočka stanovništva se preko glazbe povezuje s bogovima

Ovo vrijedi i za mnoge njezine kolege od Jimi Hendrixa do Santane. Oni se u svojoj glazbi predaju ekstatičnim osjećajima. Ni obožavatelji se tome ne mogu oduprijeti, jer zvukovi djeluju podsvjesno. "Glazba i religija imaju iste korijene", potvrđuje Maria Spychiger, glazbena znanstvenica i psihologinja. "Mogu prouzrokovati osjećaje, koji se teško mogu objasniti riječima. Mogu se stvoriti iskustva, koja nadilaze svakodnevnicu."

"Kao zamah krila anđela"

Spiritualna snaga glazbe djeluje još od početka povijesti čovječanstva. I u 21. stoljeću šamani tijekom svojih rituala koriste bubnjeve i zvukove frule. Kod domorodačkog stanovništva glazba ne služi zabavi - uz pomoć glazbe oni se povezuju s bogovima.

I u kršćanstvu glazba igra važnu ulogu. Od gregorijanstva i Bachovih kantata, pa do gospel pjesama, glazba nalazi vlastiti izričaj za žalost, radost, meditaciju i ekstazu.

Obožavatelji se na koncertima često osjećaju kao u transu

Obožavatelji se na koncertima često osjećaju kao u transu

Glazbeni psiholog Gembris to definira ovako: "Glazba je kao zamah krila anđela, koji nas dotiče i stvara osjećaj prisutnosti nečeg uzvišenog, nečega što nas uzdiže iznad granica naše pristranosti. "

Spiritualnost bez religije

U sekulariziranom zapadnom svijetu religiozni aspekti glazbe se često zanemaruju. Osjećaji koji su bili nekada svojstveni za molitve i religiozne rituale, današnje generacije proživljavaju na koncertima - tijekom kojih traže sreću i utjehu.

"Duhovno ne proizlazi jednostavno iz ljudi, nego se oslanja na postojeća znanja, koja su već utjelovljena u kulturi. Glazba je za mnoge ljude vrlo važna, u njoj pronalaze značenje i smisao života. Neki kroz glazbu zadovoljavaju i religiozne potrebe", objašnjava glazbena znanstvenica Maria Spychiger.

Spektakularnim nastupima umjetnici često sami sebe slave

Spektakularnim nastupima umjetnici često sami sebe slave

Obožavatelji to potvrđuju, među njima i 36-godišnja Elisabeth Dick. "Prije sam 'Enigmu' rado slušala", kaže ona. "Blaga glazba ovog benda je za mene bila vrlo spiritualna, imala sam osjećaj da lebdim u drugim sferama." Danas rado ide na rock koncerte. "Možda to nema veze sa spiritualnošću, ali slavljenje sa stotinama drugih obožavatelja te vrlo lako ponese. Ja se osjećam kao u transu."

To se može vidjeti i na techno-žurkama: mladi ljudi se u zanosu kreću uz pulsirajuće ritmove. Istraživanja pokazuju da taj ritam utječe na vegetativni živčani sustav. Tu spoznaju DJ-evi rado iskorištavaju: oni puštaju ploče s jednakim brojem taktova u sekundi. Nakon višesatne konzumacije plesači mogu dostići stanje slično transu.

Glazba kao zamjena religije

Zbog toga za mnoge mlade nisu samo glazbene zvijezde kvazi-religiozni uzori, nego i DJ-evi. Američka pjevačica Pink je svojim hitom "God is a DJ" ("Bog je DJ), dobro sažela ovaj fenomen.

Osim toga obožavatelji na koncertima među sobom razvijaju osjećaj pripadnosti, dok se kroz određene rituale, odjeću i ukrase na tijelu namjerno distanciraju jedni od drugih.

Koju ulogu religija igra za zvijezde, doista se razlikuje: postoje zaista religiozni glazbenici kao što je Xavier Naidoo, koji svoju vjeru ugrađuje u tekstove. Drugi umjetnici koriste religiozne simbole da bi provocirali. Madonna je nacrtala Isusove rane na rukama i zloupotrijebila križ. Vatikan je bio uznemiren, ali za nju je to bio znak emancipacije. Upravo su takve akcije vrlo uspješan marketing.

Michael Jackson Auftritt Konzert 1993

Michael Jackson

Kvazi-religiozno samopredstvaljanje

S druge strane postoje i umjetnici, kao što je Michael Jackson, koji sami sebe slave na pozornici uz vatru i impozantne svjetlosne efekte i lasere. Takvim scenarijima umjetnici se čine kao iskupitelji, koji se "spuštaju" među narod, ocjenjuju psiholozi. Koncerti se pretvaraju u nevjerojatne glazbene predstave, tijekom kojih se koriste simboli, poznati iz starog zavjeta.

Obožavatelji se uglavnom ne zanimaju za takve analize – najvažnija im je zabava, objašnjava jedan 19-godišnjak: "Kada sa svojim prijateljima idem na rock koncert to je kao oslobođenje. Letimo prema nebu. Sve loše što se desilo tijekom tjedna nestaje, problemi sa šefom - sve od jednom nestaje. A ja se osjećam kao da sam napokon stigao negdje - u svoj vlastiti svijet."

Autorice: Svejtlana Rezo

Odgovorni urednik. Svetozar Savić