1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Glavobolja Evrope zbog Sirije i Irana

Dok su se ministri spoljnih poslova u Briselu dogovorili da se pojačaju sankcije protiv Sirije, po pitanju Irana i njegovog nuklearnog programa bili su nešto uzdržaniji. Vojna akcija protiv te zemlje nije opcioja.

Catherine Ashton u razgovoru s Andrisom Piebalgasom

Što da se radi? - Catherine Ashton u razgovoru s Andrisom Piebalgasom

Sirijska vlada osjetiće još jače sankcije Evropske unije: na "crnoj listi" osoba koje ne smiju putovati u EU se od ponedjeljka (14.11.) nalazi još 18 osoba koje podržavaju sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Sada ih je ukupno 74. Osim zabrane puta su i njihovi bankovni računi zamrznuti. Pored toga i Evropska investiciona banka Siriji više ne smije davati kredite. Na snazi su takođe i embrago na uvoz oružja kao i embargo na izvoz nafte. A Evropska unija je odlučila da od sada sarađuje sa opozicionim Nacionalnim savjetom. Jedino što EU još nije priznala Savjet kao legitimnog prestavnika sirisjkog naroda, kao što je to učinjeno u slučaju Libije prije nekoliko mjeseci.

Odluka Arapske lige da suspenduje Siriju iz te panarpaske organizacije i pojača sankcije protiv te zemlje, ukoliko sirijski režim i dalje nastavi da sprovodi nasilje protiv sopstvenog naroda, u Briselu je primljena sa velikim odobravanjem. Njemački ministar inostranih poslova Gido Vestervele se nada da će do pomaka doäi i na razini Ujedinjenih nacija: „Ako Arapska liga jasno stavi do znanja, da se ovakvo ponašanje Asadovog režima više ne može trpiti, a ni prihvatiti, smatram da je to prilika da partneri u Savjetu bezbjednosti koji do juče nisu htjeli da shvate jasan, oštar i nedvosmislen jezik protiv nasilja, sada promijene mišljenje."

Ruke Evrope su u velikom mjeri vezane

Ruke Evrope su u velikom mjeri vezane

Nesloga oko Irana

A ove se primjedbe odnose na Rusiju i Kinu. Obje ove zemlje koje u Savjetu bezbjednsoti imaju pravo veta su do sada odbijale sankcije protiv Sirije. Sve dok je tako, međunarodna zajednica ni na koji način ne može da zaštiti narod od nasilja, mišljenja je britanski ministar spoljnih poslova Vilijam Hejg. Hejg isključuje vojnu akciju kao što je to bilo u Libiji. "U ovom trenutku ne postoji ništa što mi kao evropski narodi možemo da uradimo. Ovo je drugačije nego u Libiji. Nema odluke Savjeta bezbjednosti i situacija u Siriji je u mnogome kompleksnija nego u Libiji početkom godine", kaže Hejg.

Situacija u Savjetu bezbjednsoti je slična i u slučaju Irana. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) optužila je Teheran u svom najnovijem izvještaju da radi na izgradnji atomske bombe. I u ovom slučaju su Kina i Rusija blokirale donošenje zajedničke rezolucije. Ali luksemburški šef diplomatije Žan Aselborn napominje: „Ne mogu da zamislim da je u interesu Rusa i Kineza da Iran ima atomsku bombu."

Aselborn je izričito pohvalio uzdržanost Sjedinjenih Američkih Država od vojne akcije protiv Teherana. Njegov mišljenje dijele gotovo svi šefovi diplomatija zemalja EU. Ali, ministri se nisu mogli dogovoriti oko uvođenja sankcija Iranu. Možda bi se to moglo dogoditi na sljedećem sastanke ministara spoljnih poslova EU koji bi trebalo da se održi u roku od dvije sedmice.

Autori: Christoph Hasselbach / Svetozar Savić

Odg. ur.: Zoran Arbutina