1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Glasna tišina

Štampa na njemačkom jeziku piše o Samitu G-7 u Briselu, potom o očekivanjima od izbora na Kosovu, te o novom odnosu Srbije prema Kosovu.

„Na Kosovu se 08. jula održavaju parlamentarni izbori. I drugi izbori od proglašenja nezavisnosti prije šest godina održavaju se u atmosferi koja nema mnogo entuzijazma. Ekonomske perspektive su i dalje loše. Korupcija, institucije koje nedovoljno funkcioniraju i nezaposlenost obilježavaju svakodnevicu. Ali unatoč velikom nezadovoljstvu teško da će izbori dovesti do političkog potresa. Klijentelistički obilježena politika garantira strankama odane birače“, piše Neue Zuercher Zeitung.

„Sa napetošću se iščekuje glasanje srpske manjine. Ona će svoje glasove najvećim dijelom dati snagama koje podržava Beograd. To je novina. Uoči posljednjih parlamentarnih izbora 2010. godine Beograd je pozvao na bojkot. Na izborima među Srbima na Kosovu su pobijedile nazavisne snage koje su čak uzele učešće u koalicionoj vladi premijera Tačija. Sada Beograd u Prištini želi imati političare od povjerenja“, ocjenjuje NZZ.

Dobrica Cosic Schriftsteller Serbien Archiv 1992

Dobrica Ćosić je neposredno prije smrti rekao da više ne postoji južna srpska pokrajina

Izgubljena bitka

Neue Zuercher Zeitung piše i o tome kako se u Srbiji „završava istorijska misija“, te da „počinje folklorizacija kosovskog mita“:

„Je li to bila rezignacija? Razboritost? Ili oboje? Koncem aprila je Dobrica Ćosić, doajen intelektualnog srpskog nacionalizma, kosovsko pitanje proglasio riješenim. 'Ne postoji više južna srpska pokrajina', rekao je Ćosić. Albanci su, nastavio je, pobijedili u borbi i on predlaže srpskoj mladeži da više ne troši svoju snagu na to. 'Istorija je to riješila za nas', rekao je Ćosić. Tri sedmice kasnije 93-godišnji Ćosić je umro mirno u snu.

Njegova smrt i njegove 'posljednje riječi' dodatno pojačavaju ono što se u srpskoj javnosti proteklih mjeseci sve više ne može prečuti: tišina kada je riječ o temi Kosova. Mediji su se ostavili te teme, a ako i govore o tome više ne koriste pojmove poput 'takozvana vlada' Kosova ili 'takozvani predsjednik'. U Beogradu je Ministarstvo za Kosovo ukinito još za vrijeme prošle vlade, a 'Kancelarija za Kosovo i Metohiju' ima na svom čelu još samo bivšeg predsjednikovog savjetnika.

Vucic in Sarajewo 13.05.2014

Aleksandar Vučić: "Ako neko ima bolju ideju, neka kaže."

Jedna minuta i 15 sekundi za Kosovo

Kada je novi premijer Aleksandar Vučić koncem aprila, preuzimajući dužnost, držao govor, na pitanje Kosova je potrošio tačno jednu minutu i 15 sekundi. U svom govoru koji je, neka bude naglašeno, trajao skoro tri sata, kako je to gorko primijetio jedan srpski online portal. 'Tamo su napravljene greške i problemi su potiskivani', rekao je Vučić. On je rekao da nezavisnost Kosova neće biti priznata, ali da će se sa Albancima skupa mirno živjeti. 'Onaj ko ima bolju ideju, neka kaže', rekao je Vučić. Niko se nije javio“, piše NZZ.

List se pita da li je tema Kosova dugoročno sklonjena s dnevnog reda: „Teško. Kosovo u nacionalnoj pripovjedačkoj tradiciji zemlje igra centralnu ulogu. To će tako ostati. No ako se bude dalje odvijala „normalizacija“ odnosa između susjeda – što bi bilo moguće priključivanjem regiona EU – onda bi se diskurs Kosovo mogao pomjeriti iz područja politike moći u područje predstava i kolektivnih snova: kao priča o 'izgubljenoj zemlji'. Tako to u svakom slučaju vidi beogradski istoričar umjetnosti Branislav Dimitrijević. A on za to ima i prvu indiciju: upravo je jedna grupa filmskih radnika zatražila formiranje fonda u kojima bi se producirali filmovi o Kosovu“, piše NZZ.

G7 Gipfel Brüssel Gruppenfoto 05.06.2014

Lideri G7 na Samitu u Briselu

Dijalog samo sa iskrenim partnerom

Njemačka štampa komentira i sastanak sedam industrijski najrazvijenijih zemalja koji je održan u Briselu bez prisustva Rusije:

„Dugo se šefovi država i vlada sedam vodećih industrijskih država nisu sastali bez Rusije. Ruski postupak prema Ukrajini je imao utjecaja na povratak na staro stanje. No unatoč najnovijem deziluzioniranju posebice Europljani i dalje traže dijalog (sa Moskvom – op. red.), a njihovi građani to smatraju ispravnim. No za jedan takav dijalog potreban je iskren partner, osim toga upitno je da li je cijena izoliranja do sada dovoljno djelovala na Putina“, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

„Bez priznanja novog ukrajinskog vodstva, bez povlačenja trupa i nasilnika sa istoka zemlje i bez jasne garancije da integritet ni jedne druge zemlje između EU i Rusije neće biti upitan, neće biti proljeća u odnosima. Pri tome Putin ne bi izgubio, ali bi mnogi dobili. Na koncu bi on možda čak i spasio svoju teško poljuljanu političku reputaciju,“ komentira Rhein Zeitung.