1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Glad za mesom

Rastuća potrošnja mesa u modernom svijetu sa sobom nosi teške posljedice za okoliš. Meso čovjeku osigurava važne hranjive tvari. Previše mesa, međutim, može biti kancerogeno.

Crveno meso

Crveno meso

Šnicle, kobasice, šunka, kotleti, salame, mesne štruce, paštete... mesa u današnjem svijetu ima napretek. Bilo da je za doručak, ručak ili večeru, i Nijemci su ljubitelji životinjskih proizvoda. Muškarci u Njemačkoj u prosjeku pojedu 1,2 kilograma mesa tjedno, žene polovicu toga. A glad za mesom raste. U proteklih 50 godina se konzumacija mesa u svijetu učetverostručila i danas se, prema izvješću o stanju poljoprivrede u svijetu, kreće oko 283 milijuna tona godišnje.

Kupac ispred hladnjaka s mesnim proizvodima u supermarketu

Ne samo u Njemačkoj, već u cijelom svijetu raste potražnja za mesom i mesnim prerađevinama

Držanje životinja prouzrokuje stakleničke plinove

Proizvodnja toliko mesa ne ostaje bez posljedica. "Postoji konkurencija između korita i tanjura", kaže za Deutsche Welle Nicole Maisch, glasnogovornica kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu za pitanja potrošnje.

Zbog stočne hrane sve više raste potreba za obradivim površinama, a plodno tlo na Zemlji nije neograničeno dostupno. 30 posto uroda žitarica ne dolazi na tanjur, već se koristi za prehranu životinja. "Ako želimo nahraniti sve ljude na svijetu, onda to ne funkcionira s tako visokim konzumom mesa, kojega trenutačno imamo", kaže Maisch.

Još jedan faktor je i vrijedna sirovina voda: za proizvodnju jednog kilograma junećeg mesa je potrebno i do 40.000 litri vode, navodi Maisch. Nasuprot tome je, prema navodima UNICEF-a, oko 783 milijuna ljudi na svijetu bez čiste vode za piće. Ali i kad su u pitanju klimatske promjene, konzum mesa igra važnu ulogu, jer držanje životinja prouzrokuje 18 posto stakleničkih plinova na svijetu. To je više nego što prometni sektor pridonosi zagađenju.

Krava proviruje

Više životinja - više stakleničkih plinova

Hranjive tvari ili uzročnik raka?

Za ljudsko tijelo meso u načelu nije loše. "Ono pruža vrijedne bjelančevine i važne B-Vitamine", kaže za DW Antje Gahl iz Njemačkog društva za prehranu (DGE - Deutsche Gesellschaft für Ernährung). "Ako se pridržavate preporučene količine, profitirate od vrijednih hranjivih tvari, a da u sebe ne unosite neželjene kontaminante (otrovne tvari)."

Količina konzumacije mesa, koju preporučuje DGE, je od 300 do 600 grama tjedno. Prosječni muškarac međutim jede daleko više - a to može biti i opasno, kaže ova nutricionistkinja. "Crveno meso povećava rizik od raka debelog crijeva." 

Thomas Vogelsang, direktor Njemačke industrije životinjskih proizvoda, kritički gleda na studije o zdravstvenim posljedicama konzumacije mesa. On upućuje na to da su i proizvodi poput kole, ako se masovno konzumiraju, štetni po zdravlje.

Salate

Postoje i oni koji se zalažu za Veggi day

Vegetarijanske alternative

Inicijative poput "Veggi dana", odnosno dana vegetarijanske prehrane, gdje kantine, škole i menze jedan dan u tjednu nude vegetarijanska jela, Vogelsang smatra spornima. Ali ne i Michael Faber, predsjedatelj kluba zastupnika stranke Lijevih u gradskom vijeću u Bonnu. On se od 2010. zalaže za Veggi dan u Bonnu. Dobrovoljno sudjelovanje za iskorak u smjeru manje mesa je neophodan, kaže on. Faber ističe da je cilj Veggi dana ljudima pokazati da "vegetarijansku prehranu nužno ne prati gubitak kvalitete života, već može biti i korisna."

No, pri svemu važi pravilo: količina je bitna. Pa tako i meso ne mora biti nužno loše, smatra Antje Gahl iz Njemačkog društva za prehranu DGE. Ona dodaje da se mesni proizvodi, kao i samo meso na tanjuru, treba kombinirati s raznovrsnom prehranom sa zdravim žitaricama i povrćem. "Meso ima važnu ulogu i ne mora ga se odreći u prehrani. Ali bi ga se trebalo konzumirati u granicama", napominje Gahl.

Autorice: Carla Bleiker / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić