1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Genscher: ‚Nema ni govora o posebnoj ulozi Njemačke'

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) donosi intervju s bivšim njemačkim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom povodom odluke Evropske zajednice da u decembru 1991. prizna Sloveniju i Hrvatsku.

default

Hans-Dietrich Genscher

Uz konstataciju da se u decembru 1991. godine u bivšoj Jugoslaviji već uveliko pucalo, da je Vukovar bio razrušen i da je rat na tim prostorima bijesnio, novinar lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ podsjeća bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova na pojedine tvrdnje „prije svih u literaturi na engleskom jeziku“ da je Njemačka „prijevremenim priznanjem“ Slovenije i Hrvatske doprinijela raspadu Jugoslavije te da je čak odgovorna i za rat.

Hans-Dietrich Genscher je odgovorio da su to bili „pokušaji nekih drugih sudionika tog vremena da savladaju svoje vlastite zablude. Njemačka je prethodno bila odlučan zagovornik očuvanja Jugoslavije. Ona je bila zemlja koja je s Jugoslavijom njegovala najbolje odnose“, kazao je Hans-Dietrich Genscher.

Odnosi Njemačke i Jugoslavije su bili odlični

Flash-Galerie Ende Jugoslawien

Hans-Dietrich Genscher (lijevo) i bivši njemački kancelar Helmut Kohl na sjednici Evropske zajednice u Maastrichtu, u Holandiji, 10. decembra 1991. godine

Novinar „FAZ-a“ je ukazao na takozvanu „Hallsteinovu doktrinu“ iz 1955. godine o prekidu odnosa Njemačke s onim zemljama koje su priznale bivši DDR, dodavši da je ona prvi put primjenjenja na Jugoslaviju.

Genscher je odgovorio „da je to bilo davno. Kada sam ja bio ministar, odnosi su bili odlični. Mi smo bili ti koji su se brinuli o tome da se olakša približavanje Jugoslavije Evropskoj zajednici. Tome u prilog ide i to da me je sredinom juna 1991. jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar pozvao da dođem u Beograd kako bi tamo razgovarao sa različitim grupama. Tamo sam se prvi i jedini put sastao sa Slobodanom Miloševićem. Tada mi je sasvim bilo jasno da on želi veliku Srbiju“, rekao je bivši njemački ministar vanjskih poslova.

Genscher je zatim podsjetio na formiranje Badinterove komisije, pod vodstvom tadašnjeg predsjednika francuskog Ustavnog suda Roberta Badintera i njegovog njemačkog kolege Romana Herzoga kao zamjenika, koja je imala zadatak da donese pravila o priznavanju država u Evropi. Komisija je formirana u jesen 1991. „U mnogim zemljama je bilo sve više glasova za to da se priznaju Slovenija i Hrvatska. Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, tada već u mirovini, bila je za to. Osim toga, postojala je i snažna podrška od ministara vanjskih poslova Belgije u Danske. U Evropskoj zajednici je prihvaćen rok od dva mjeseca za nalaženje rješenja koje je postavio tadašnji predsjedavajući Vijeća, holandski ministar vanjskih poslova Hans van den Broek. Rok je isticao početkom decembra. Od 16. do 17. decembra smo imali sjednicu, čiji je zaključak glasio da se Slovenija i Hrvatska priznaju 15. januara 1992. godine. Njemačka se toga i pridržavala“, izjavio je Genscher za „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Mi smo samo ranije donijeli odluku o priznanju

Verleihung des Franjo Basić Preises an Hans-Dietrich Genscher

Sa dodjele nagrade "Franjo Basić" Njemačko-hrvatskog društva Genscheru u Bonnu, 25.09.2010.

Na podsjećanje novinara lista „FAZ-a“ da je Njemačka svoje priznanje izrekla još 23. decembra 1991., Genscher je odgovorio: „Mi nismo ranije priznali. Mi smo samo ranije donijeli odluku o priznanju. To je urađeno zbog toga jer je bivši kancelar Helmut Kohl rekao da će njemačka vlada o tome donijeti odluku još prije Božića. To je on još ranije najavljivao. No, bila je neophodna sjednica kabineta, jer priznavanje država, na kraju krajeva, nije bilo kakva sporedna stvar. Ta sjednica kabineta je održana nakon mog povratka iz Brüssela. Ja sam izvijestio članove kabineta, koji je potvrdio zaključak o priznanju (Slovenije i Hrvatske) 15. januara 1992. godine. Nema ni govora o posebnoj ulozi Njemačke, izjavio je – pored ostalog – u intervju za njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ bivši ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher.

Teška misija

Wochenrückblick KW 51 Bundeskanzlerin Angela Merkel in Kosovo

19. 12. 2011: Njemačka kancelarka Angela Merkel i premijer Kosova Hashim Thaci

„FAZ“ također donosi i opširan tekst pod naslovom „U teškoj misiji“ o nedavnoj posjeti njemačke kancelarke Angele Merkel Kosovu. List piše:

„Iznova se u Beogradu ne govori dobro o Njemačkoj. I dok je savezna kancelarka Angela Merkel, nakon njenog jasnog stava da se Srbiji ne dodijeli status kandidata za pristup Evropskoj uniji, na Kosovu dočekana kao 'druga majka nacije', u glavnom gradu Srbije se moglo čuti: tipično Njemačka. Dakle, tim se iznova želi reći da iz Berlina ili Bonna ne dolazi ništa dobro za Srbiju, navodi se u komentarima tamošnjih listova te u intervjuima vodećih političara, koji se pripremaju za predstojeće parlamentarne izbore tokom naredne godine. No, već u augustu je gospođa Merkel, prilikom boravka u Beogradu, jasno stavila do znanja da Njemačka neće podržati kandidatski status Srbije za pristup Evopskoj uniji sve dotle dok ne bude riješen srbijansko-kosovski granični spor. Angela Merkel je taj stav još jednom naglasila prilikom posjete Kosovu tokom razgovora sa premijerom Hashimom Thacijem. No, tada je i od kosovske strane zatraženo da radi na pronalasku rješenja. Thaci je, naime, upozoren da pregovora odgovorno i da ne podiže emocije dok kancelarka od Beograda očekuje dogovor s Kosovom o uspostavljanju 'razumnog transporta robe' koji je trenutno prekinut zbog blokade saobraćajnica na sjeveru Kosova“, piše, pored ostalog, njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić