1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Genocid nad Jermenima: Generalna proba za holokaust

U BiH se bilježe reakcije na zahtjev Milorada Dodika da se usvoji rezolucija o osudi genocida nad Jermenima. Upravo jedan film o tom genocidu bi mogao izazvati žestoke reakcije Turaka u Njemačkoj, pa i vlade u Ankari.

Jermeni ubijeni u Sirijskom gradu Allepo, fotografija iz 1919. godine

Jermeni ubijeni u Sirijskom gradu Allepo, fotografija iz 1919. godine

Radi se o filmu "Aghet" (na jermenskom jeziku: "katastrofa") koji je snimljen na osnovu knjige njemačkog autora Franza Werfela. Werfel je tridesetih godina prošlog vijeka istraživao ono što se tokom prvog svjetskog rata događalo s Jermenima u Turskoj. List "Sueddeutsche Zeitung" tako piše:

"Već 95 godina se Jermeni rasuti širom svijeta bore da se ono što je turska vlada učinila ovom narodu prizna kao genocid. A Osmansko carstvo je usred prvog svjetskog rata odlučilo da povede i rat protiv vlastite kršćanske manjine, protiv Jermena. U ovoj akciji koja se nazivala "delokalizacija" od 1915. do 1917. je prema različitim izvorima, ubijeno između osamsto hiljada i milion i po Jermena, isto toliko je protjerano.

Turski vojnici sprovode Jermene u logor Mezireh (1915.)

Turski vojnici sprovode Jermene u logor Mezireh (1915.)

Turski premijer Erdoan i danas negira da je došlo do genocida i govori kako takve optužbe bez dokaza kaljaju čast njegovog naroda. Film "Aghet" upravo iznosi dokaze o genocidu. Reakcije na ovaj film su već isprogramirane, jer on nije diplomatski uvijen, on je napravljen kao optužba.

Demonstranti u Turskoj protestuju zbog nazivanja zločina nad Jermenima genocidom (oktobar 2007.)

Demonstranti u Turskoj protestuju zbog nazivanja zločina nad Jermenima genocidom (oktobar 2007.)

Osim na dokumentima, film se zasniva na izjavama stranih diplomata, misionara, oficira i drugih ljudi koji su bili svjedoci zbivanja u Turskoj. Jermeni su tada posmatrani kao paraziti društva, njihova imovina je konfiskovana, cijele porodice su odvođene iz njihovih domova i u stočnim vagonima prebacivane u sabirne logore. Bili su prisiljeni da sami plate taj prevoz.

U logorima je obavljana selekcija na one koji će biti ubijeni i one koji će biti poslani u pustinju u Siriju gdje su umirali od gladi i žeđi. Film ne govori ništa o tome da je genocid nad Jermenima ustvari bila generalna proba još temeljnijeg djela istrebljenja koje su planirali nacisti, holokausta, a koje tako šokantno podsjeća na ono što se zbivalo u Turskoj", piše "Sueddeutsche Zeitung".

Dijaspora kao privredni faktor

Još jedna od tema o kojima danas pišu listovi na njemačkom jeziku jeste život migranata i njihov odnos prema domovini. List "Neue Zürcher Zeitung" piše o jednoj studiji koja proučava život Albanaca koji rade u Švajcarskoj, a potiču iz Makedonije. Ova studija prilazi takozvanom "gastarbajterskom" načinu života s druge strane, odnosno analizira promjene koje se dešavaju u regionima iz kojih ovi radnici potiču. "Neue Zürcher Zeitung" tako piše:

Studija je rađena u Tetovu u Makedoniji

Studija je rađena u Tetovu u Makedoniji

"U Švajcarskoj danas živi oko 55.000 Albanaca koji potiču iz Makedonije. Dobar dio njih sam boravi u inostranstvu dok su porodice ostale u domovini. Ispitanici studije koja je rađena u Tetovu kažu da kući šalju od dvije hiljade do šest hiljada franaka godišnje, ne računajući pomoć koju šalju u vidu raznih stvari, kao što su odjeća ili tehnika.

Novac se investira uglavnom u gradnju kuća. Lokalna privreda osim toga profitira od sezonskog dolaska radnika tokom godišnjih odmora. Ovu vrstu infuzije mnogi i kritikuju jer u regionu izostaju inicijative za pokretanje lokalnih projekata.

Studija se bavi i socijalnim aspektom fenomena, tačnije životom razdvojenih porodica. Tako se brojni, sada odrasli ljudi, nerado sjećaju perioda kada su otac, a ponekad i majka, odlazili u inostranstvo, ostavljajući djecu na čuvanje drugim članovima porodice. Slično je i sa ženama čiji muževi odlaze u pečalbu. "To je kao da ste živi mrtvac", kaže jedna žena čiji muž već dvadeset godina radi u Švajcarskoj", stoji u listu "Neue Zürcher Zeitung".

Autor: A. Slanjankić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić